Osmaši spretnih ruku i skloni frizerskim vještinama, dosad su svoje obrazovanje nakon osnovne škole mogli nastaviti u jednoj od 39 srednjih škola u Hrvatskoj s trogodišnjim frizerskim programom. No od jeseni, HNS-ovo Ministarstvo obrazovanja s frizerima je odlučilo napraviti neobičan eksperiment. Prema novom dualnom modelu obrazovanja, u šest eksperimentalnih škola frizeri će se školovati četiri godine i imat će manje praktične nastave od svojih kolega frizera u trogodišnjim programima. Točnije, radi se o čak 231 satu praktične nastave manje!
Svi osnovnoškolci koji su svoje srednjoškolsko obrazovanje htjeli nastaviti u jednoj od 39 hrvatskih srednjih škola s frizerskim programom, dosad su znali da će na to utrošiti tri godine u sklopu koje će 2.600 sati provesti u praktičnoj nastavi, neophodnoj za struku za koju se obrazuju.
Frizerima dodatna godina školovanja i 230 sati praktične nastave manje!
No od jeseni, država je upravo na mladim budućim frizerima odlučila provesti neobičan eksperiment. Naime, u šest srednjih škola (u Dubrovniku, Varaždinu, Karlovcu, Virovitici, Splitu i Bujama) s frizerskim programima, od rujna će se provoditi eksperimentalni dualni model obrazovanja prema kojemu će se budući frizeri školovati četiri godine. U te četiri godine, imat će manje sati praktične nastave od svojih kolega u ustaljenim trogodišnjim programima. Točnije, 231 sat manje, tj. ukupno 2.369 sati praktične nastave, javlja Jutarnji list.
Iz HNS-ova Ministarstva obrazovanja tvrde kako frizerima produljuju školovanje za jednu godinu s ciljem unapređenja programa i profesionalnog razvoja frizera, a učit će po novom strukovnom kurikulumu izrađenom, kako kažu u Ministarstvu, u dogovoru s poslodavcima.
Osim smanjenog broja sati praktične nastave, frizeri će u eksperimentalnom četverogodišnjem programu imati skoro dvostruko više sati općeobrazovnog dijela nastave, koji se u trogodišnjim frizerskim školama izvodi u 854 sata općeobrazovnog dijela. Kako piše Jutarnji, iz Ministarstva navode kako će ‘predviđeni ishodi učenja omogućiti učenicima kompetencije potrebne za učinkovito komuniciranje u svijetu rada, kroz osnaživanje komunikacijskih vještina, za upotrebu tehnologija kao temelja digitalne pismenosti, ali i svih ostalih sfera osobnog života budućih frizera’.
Apsurd na apsurd
Ovako postavljen model četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja frizera dovodi i do brojnih apsurda. Primjerice, budući frizeri hrvatski će jezik učiti sadržajno gotovo identično kao i gimnazijalci, tj. morat će baratati poviješću hrvatskog standardnog jezika. Što se tiče matematike, frizeri će poput strojarskih tehničara učiti algebarske izraze, linearne jednadžbe i nejednadžbe, apsolutne vrijednosti, intervale, operacije s vektorima, potencije, korijene, kompleksne brojeve, kvadratne jednadžbe i funkcije, vjerojatnost, permutacije, kombinacije, varijacije… Stoga je opravdano zapitati se koliko su takva znanja relevantna za frizere.
Predsjednik Ceha frizera i kozmetičara Hrvatske Joško Tafra za Jutarnji kaže kako nisu u potpunosti zadovoljni ovim eksperimentom.
– Ne, nismo time u potpunosti zadovoljni i postoji prostor za bolji program jer u ovome ima nelogičnosti zbog kojih smo sastavili primjedbe. Frizeri trebaju znati matematiku svoje struke, moraju znati izračunati troškove, postotke, likvidnost obrta, takva nam matematika treba. Poslodavci su trebali aktivno sudjelovati u stvaranju novog kurikuluma, no jako kasno smo uključeni u sve, a i u malome broju. Sada je proces krenuo i vjerujem da će se nelogičnosti ispraviti nakon eksperimentalne godine, kaže Tafra.
Obrtnička komora: Ovo je nepotrebno, odgađa se ulazak učenika na tržište rada, a imamo ozbiljan nedostatak radnika
Istovremeno je pojasnio i zašto su se u Cehu zalagali za produljenje frizerskog školovanja. Ističe kako roditelji imaju averziju prema trogodišnjem školovanju koje nema prohodnost prema studiju, dodatnu četvrtu godinu školovanja frizera objašnjava kao godinu prepunu praktičnog rada na temelju koje će mladi frizeri imati više iskustva u struci, a kaže i kako četverogodišnje škole u pravilu dobivaju kvalitetnije đake. Osim toga, kaže kako će učenici koji se školuju za frizere nakon završene četverogodišnje škole moći na maturu i potom, ako žele, na fakultet.
U Hrvatskoj obrtničkoj komori ne smatraju da je četiri godine školovanja za frizere dobra ideja jer, kako ističu, ne garantira razvoj vještina koje su frizeru potrebne.
– Zaista nam nije jasna potreba za eksperimentiranjem u zanimanjima koja se već provode po trogodišnjem Jedinstvenom modelu obrazovanja, a osobito nepotrebnim pretvaranje trogodišnjih programa u četverogodišnje, pri čemu je znatno smanjen udio praktične nastave. Na taj se način odgađa ulazak učenika na tržište rada u situaciji u kojoj se suočavamo s ozbiljnim nedostatkom radnika, umjesto da se učenike kvalitetnim trogodišnjim programom izvrsno osposobi za rad u gospodarstvu, istaknula je Jutarnjem Mirela Lekić, voditeljica Odjela za obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala Hrvatske obrtničke komore. Lekić dodaje kako bi država svima onima koji žele nastaviti svoje školovanje na fakultetu, trebala osigurati dodatnu godinu školovanja iz općeobrazovnih predmeta obveznih na maturi, piše Jutarnji list.
