Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prije nekoliko dana kazala je da bi prosječna plaća u Hrvatskoj trebala biti 7500 kuna. To je bila tema sinoćnje emisije "Otvoreno" na HRT-u.
U emisiji su gostovali ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, bivši ministar turizma te direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, Ivan Bračić, predsjednik Udruge malih i srednjih poslodavaca HUP-a, te predsjednik Udruženja tekstilaca HGK Stjepan Pezo.
"Plaće svakako trebaju rasti. Ako se provede niz sinkroniziranih politika i mjera, to se onda može postići. Predsjednica nije rekla u kojem roku to treba napraviti. Ono što je meni u toj izjavi zapelo za oko jest to da je predsjednica rekla da plaća treba biti 7,5 tisuća kuna, a ujedno kontradiktorno govori da je cijena rada previsoka. Pitanje je hoće li se poslodavci odreći profita ili će država smanjiti namete, o tome se može raspravljati", kaže sindikalist Vilim Ribić.
"Pored mase za plaće, treba naći novac za investicije. Oni u koje se investira pokazuju bolje rezultate na emitivnim tržištima. Neto plaće za tipična zanimanja u Austriji u turizmu su primjerice 98 posto više nego u Hrvatskoj", ističe bivši ministar Veljko Ostojić, prenosi Index.
Pavić kaže da se bolje živi u Hrvatskoj s malom plaćom nego u Britaniji
Ministar Marko Pavić ponavlja Plenkovićeve riječi "da vlada ne može dekretom odrediti kolika će biti prosječna plaća".
"Kroz tri porezne reforme rasteretili smo gospodarstvo i fizičke osobe za oko 6 milijardi kuna. Sve to je dovelo do povećanja potrošnje i rasta plaća. U prve dvije godine mandata prosječna plaća je porasla 710 kuna. Imamo nikad manju nezaposlenost, koja je manja od zemalja eurozone. Raste nam i zaposlenost. Vidimo pozitivne trendove", hvali se ministar.
Na konstataciju voditelja Mislava Togonala da su u drugim državama zapadne Europe puno veće plaće i da se bolje živi, ministar Pavić je rekao da je živio u Velikoj Britaniji i da su tamo troškovi puno veći i da je bolje živio sa 4200 kuna u Zagrebu nego s 12 tisuća kuna u Velikoj Britaniji.
"Ne možete uspoređivati kruške i jabuke. Ljudi u Velikoj Britaniji i Irskoj do 40. godine života žive sa svojim cimerima", dodaje ministar.
Ivan Bračić, koji se bavi proizvodnjom meda, kaže da je prosječna plaća u njegovoj tvrtki 5100 kuna.
"No veća je presija sive ekonomije, rada na crno, trženja proizvoda mimo sustava kontrole kvalitete. Kad bi država preko svojih institucija uredila tržište da je regularno, ja mogu prihvatiti predsjedničin prijedlog i podići plaću na 7500 kuna", kaže.
"S minimalcem se diskriminira dio poslodavaca"
Direktor tvornice Galeb iz Omiša Stjepan Pezo kaže da su plaće u tekstilnom sektoru među najnižima u državi.
"To nije slučaj samo kod nas nego je to slučaj u svim državama. Kada gledamo plaće za 2017. godinu, prosječna plaća je bila 3600 kuna. Generalna slika je da smo izgubili 10 tisuća radnika u 10 godina. S uvođenjem minimalne plaće gdje je ona propisana na mjesečnoj razini i u bruto iznosu, određeni dio poslodavaca se diskriminira. Ja bih bio najsretniji kada bih svakome mogao dati 7500, ali mi smo na globalnom tržištu. Robe dolaze s tržišta na kojima je ozakonjena nelojalnost u upravljanju radom, cijenama rada i ekološkim standardima", kaže Pezo.
Plaće rastu prvenstveno zbog nedostatka radne snage, dodaje ministar Pavić, naglašavajući da žele iskoristiti ljude iz bazena od 150 tisuća nezaposlenih, prenosi Index.
"Bitno je povećati i produktivnost. Najavljujem da će se HZZO od sada baviti i zaposlenima. Napravit ćemo pilot-projekt edukacije zaposlenih ljudi, a na tome ćemo graditi nekoliko milijardi kuna vrijednu shemu 2021. i to iz Europskog socijalnog fonda. Jedan od načina da pomognemo gospodarstvu je povećanje produktivnosti kroz njihovo obrazovanje", kaže ministar.
