Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica sazvao je konferenciju za medije. Evo što je kazao:
“Tu smo odluku bili primorani donijeti, nije to bilo lako. Pozivam službenike da se vrate na radna mjesta i prihvate ponudu Vlade te da radimo na ponudi boljih uvjeta. Kao Vlada svjesni smo nezadovoljstva plaćama i zato smo pokrenuli sve aktivnosti”, rekao je Malenica i dodao:
“Zato smo u Nacionalni plan 2020. pravilnik o plaćama u javnim službama stavili smo kao prioritet. U mandatu Vlade napravljeni su pomaci u sustavu plaća, ne samo za službenike u pravosudnim tijelima, već za sve službenike u državnoj i javnoj upravi. To govori odluka o trajnom dodatku za 220.000 službenika gdje je s tim za neke povećanje iznosilo i 20 posto.
Od 2016. je išlo povećanje plaća ukupno 64 posto
Kad govorimo o prosječnoj neto plaći službenika i namještenika, od 2016. je išlo povećanje ukupno 64 posto. Vlada je u četiri navrata povećavala koeficijente za službenike i namještenike u pravosuđu – 2019., 2022. i 2023. Vidimo da je od 549 eura do 904 eura plaća porasla za otprilike 64 posto. Ovo povećanje odnosi se na oko 7.000 zaposlenika", piše N1.
Malenica je potom iznio konkretan primjer sudskog zapisničara i povećanje plaće: “Od 495 eura 2016. do 843 eura danas. Tu se može vidjeti povećanje plaće u mandatu ove Vlade. Svjesni smo činjenice da su za pojedine kategorije radnih mjesta plaće i dalje male, ali zato smo i krenuli u Zakon o plaćama i zato idemo u sustav novih uredbi. S druge strane prosječna mjesečna neto plaća rasla je 49 posto što pokazuje da je plaća službenicima u pravosuđu rasla više od prosječne neto plaće.
Ono što smo razgovarali sa sindikatima proteklih mjesec dana, na zadnjem smo predložili potpisivanje sporazuma u kojem bi se Vlada obvezala dodatno povećati plaće. Kao sastavni dio sporazuma dostavili smo i novo povećanje koeficijenata za službenike i namještenike koji idu za tim da neto plaća bude oko 1.000 eura. Točno smo specificirali koeficijente za radna mjesta.”
Osvrnuo se na izjavu Radovana Dobronića: “Imamo i kritike predsjednika Vrhovnog suda i oporbe da se ne ulaže dovoljno u pravosuđe. U idućem razdoblju osigurali smo oko 300 milijuna eura iz stranh izvora, ali i iz domaćih za ulaganje u pravosudnu infrastrukturu. To pokazuje namjeru Vlade da se riješe loši prostorni uvjeti. To prati ulaganje u digitalizaciju. Vrata Ministarstva su im otvorena. Spremni smo na nove razgovore. Nastavit ćemo razgovarati. Svaki konstruktivan doprinos završetku štrajka cijenimo i dobrodošao je. Moj osobni stav je da je predsjednik Vrhovnog suda ipak ušao u politizaciju teme što ne doprinosi rješevanju situacije.”
“Razgovaram kontinuirano s predsjednikom Vrhovnog suda gdje smo izvijestili da smo donijeli odluku o umanjenoj plaći za dane u štrajku. Dostavili smo i tablicu da se vidi kakva je namjera Vlade i kako bi povećanje koeficijenata išlo. Ne znam koje su ovlasti u rukama predsjednika VS-a. Nije dao konkretne odgovore. Pretpostavljam da će sutra na sastanku sa sindikatima odrediti što su nužni poslovi. Ovlasti za nekakvo djelovanje ima u okviru poslova sudske uprave što će valjda učiniti sutra kad će donijeti odluku, naredbu o obavljanju poslova”, dodao je:
“Nalazimo se u situaciji gdje se povećava plaća u sudstvu, gdje se ulaže u infrasttrukturu, ne znam na što može ukazati. Ne vidim što smo propustili učiniti. Ako dođe upit od Europske komisije, naravno da ćemo odgovoriti i istaknuti sve što smo učinili i što smo planirali za početak iduće godine.”
Osvrnuo se i na oporbene kritike
“Oporba traži svoj prostor na političkoj sceni. Licemjerni su, posebno Možemo – gradonačelnik je imao štrajk u Čistoći pa je rekao da neće platiti štrajk, a sad predstavnici njegove stranke likuju na Vladinom odlukom. Nema potrebe za izvanrednom sjednicom Sabora.”
“Nismo spremni na ultimatume, već smo spremni razgovarati i doći do zajedničkog rješenja za ovu situaciju”, zaključio je Malenica. “Odluka o neisplati plaća za vrijeme štrajka nije popularna, ali ostali službenici kritiziraju da su bili jednako plaćeni, a bili su u štrajku. Sucima je osnovica na razini 2009., to je neusporedivo. Suci i državni odvjetnici su u prvo mstupnju dobili nešto manje od 30 posto povećanje, a u drugom oko 14 posto, kao i zapisničari. Sucima se osnovica nije povećavala od 2009.”
