Konferencija "Održivi turizam – izazovi, prilike i potencijali“ održana je danas u hotelu Park, a na njoj je sudjelovao i ministara turizma i sporta Tonči Glavina.
Održivi turizam danas se smatra imperativom jer podrazumijeva razvoj cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženog turizma, očuvanje okoliša, prostora i klime, razvijati konkurentan, inovativan i otporan turizam, a što su i strateški ciljevi definirani Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine.
Okosnica ministrovog izlaganja bilo je kako realizirati gore navedene ciljeve iz Strategije, kako ostvariti kvalitativni pomak iz neodrživog koncepta prekomjernog i masovnog turizma, prema održivom turizmu visoke dodane vrijednosti, naročito u okvirima novih poreznih promjena tj. uvođenja novog poreza na nekretnine.
"Dobro je da smo danas u Splitu na temi održivog turizma i temi razvoja gospodarske strategije turizma u kontekstu održivog turizma. Zajedno sa ministrom Glavinom ćemo opet proći strategiju razvoja turizma i nadam se da ćemo s našim članovima imati konstruktivnu raspravu", kazala je uvodno Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.
Komentirala je zatim spoj investicija i održivog turizma.
"To je usko povezano s obzirom da je interes naše zemlje da razvijamo turizam u smjeru održivosti, u smjeru održivog turizma, a to znači i značajne investicije u smjeru turizma veće kvalitete i podizanja kapaciteta. Naglašavam da je podizanje kapaciteta u turizmu među najlošijima u svim mediteranskim državama što znači da je manje od trećine kapaciteta u hotelskom smještaju, što znači da moramo investirati kako bismo popravili tu strukturu", kazala je Weber.
Ministar Glavina istaknuo je da je ovo prilika za razgovor o održivosti hrvatskog turizma.
"Jedan od glavnih strateških ciljeva je cjelogodišnji i ravnomjerno raspoređen turizam. Dva ključna stupa održivosti su prostor i društvena ili socijalna održivost. Ukoliko želimo imati cjelogodišnji turizam moramo stvarati naše turističke destinacije koje imaju konkurentnost za dolazak gostiju cijele godine i rade dodatne iskorake. S druge strane imate ovu socijalnu ili društvenu održivost koja je jako bitna. Naime, ono po čemu je Hrvatska stvorila svoju prepoznatljivost i svoju konkurentnost je upravo to što smo bili jedna od specifičnih destinacija u kojoj su gosti bili integrirani sa našim domaćim stanovništvom, dobili su dojam destinacije jer su imali suživot s domaćim stanovništvom. Međutim, sa određenim promjenama koje su se dogodile na tržištu i nisu specifičnost samo Hrvatske, a misli se na kratkoročno rentijerstvo, mi smo počeli polako ugrožavat našu održivost", kaže Glavina.
Kaže da je posljedica toga strahovito velik napad na prostor u kojem se jako puno gradi, ali se ne gradi za stanovanje i za stanovnike nego za kratkoročni najam.
"Kratkoročni najam sam po sebi nije loš, dapače. On ima svoju vrijednost koju daje, a naš cilj je da stvorimo jedan dobar balans u vidu održive smještajne strukture RH", pojašnjava Glavina.
Osvrnuo se zatim na činjenicu da je centar grada zimi prazan, a to nije problem samo Splita, slično je i u Dubrovniku.
"Cijene kvadrata su eksplodirale, stanova za dugoročni najam praktički nema. Došli smo u situaciju da ljudi nemaju priliku živjeti u svom gradu zato što je taj grad preskup za njih, a tu situaciju je jednostavno stvorila jako velika potražnja i gradnja za kratkoročni najam. Upravo smo to prepoznali kao jedan od problema koji moramo rješavat, ali to nije problem koji imamo samo mi, nego je tako na razini EU. Zahvaljujući tome donesena je uredba o kratkoročnom najmu koja će stupiti na snagu 2026.godine kojoj je cilj da se smanje negativni efekti kratkoročnog najma koji cijela Europa ima", kaže Glavina.
"Nama je cilj da obratimo pozornost na kvalitetu života, da ljudi koji žive u zgradama ne budu nezadovoljni i da napuštaju te stambene zgrade i da dođe do toga da je njima turizam nepoželjan", kaže Glavina, a zatim je dao nekoliko primjera u europskih gradovima u kojima su ljudi prosvjedovali zbog turizma.
"Ljudi su prosvjedovali jer njima taj turizam donosi više negativnih efekata nego pozitivnih, to se dogodilo po mnogim ozbiljnim turističkim destinacijama ovo ljeto", kaže Glavina.
Naglasio je da je upravo ta kvaliteta života ključna stavka održivosti hrvatskog turizma. Pojašnjava da je rok od 5 godina sasvim razuman da ljudi prikupe 80 posto potpisa stanara.
"Želimo stvoriti uvjete za kvalitetan život, ali i bavljenje turizmom", naglašava ministar.
Istakao je da je ove godine u promet stavljeno 46 tisuća novih kreveta u kratkoročni najam, što je, tvrdi, potpuno neodrživo.
"Za tri do pet godina ćemo imati trajnu devalvaciju, smanjenje vrijednosti, još veću sezonalnost jer će oni raditi kraće. Ne može broj dolazaka rasti koliko raste smještajna struktura. To će dovesti do manjih prihoda i svi će biti nezadovoljni, ali tada nećemo imati izlaz iz ove situacije. Jedini izlaz će biti nova masovnost, a mi za to nemamo kapacitet", kaže Glavina.
