Hrvatska meteorska mreža krajem veljače ove godine snimila je pad meteora na području Dalmacije, točnije šibenskog zaleđa. Ovaj događaj snimile su četiri kamere koje su dio sustava više od 30 kamera Hrvatske meteorske mreže. Prilično je izvjesno da je meteor "preživio" pad kroz atmosferu, pa Hrvatska meteorska mreža organizira potragu za meteoritom.
"Što prije pronaći meteorit"
Kako su nam pojasnili u HMM-u, potrebna je što brža potraga za ostatkom ovog tijela iz svemira jer na njega jako utječu naše atmosferske prilike, prvenstveno vlaga i oborine. Nakon pronalaska meteorita najbolje ga je sačuvati u vakuumu, odnosno u uvjetima koji neće puno utjecati na njega.
- Izgaranje meteora počne na oko 140 kilometara visine, a do 40 kilometara visine on najčešće ili izgori ili se "ugasi". Ako nije u potpunosti izgorio ili se nije potpuno raspao, događa se "tamni let". Tada su nam jako bitni visinski vjetrovi čije su vrijednosti poznate visinskim meteorološkim mjerenjima. Sve to utječe na putanju, a mi prilično precizno možemo odrediti gdje je meteorit pao - pojašnjavaju nam u Hrvatskoj meteorskoj mreži.
- Što se tiče područja gdje pao meteorit u Dalmaciji, suzili smo područje mogućeg pada na 150 metara širine i 2 kilometra dužine. Pronalazak meteorita uvijek je koristan, osobito za znanost. Meteoriti, ovisno o svom sastavu, vrijede više ili manje na tržištu, no od velike su važnosti za astronome. Tako doznajemo mnogo podataka u Sunčevom sustavu - kažu u HMM-u.
Kontakt e-mail za one koji pronađu meteorit
Hrvatski astronomi imaju poruku za eventualne očevice pada meteorita ili za one koji ga pronađu.
- Ako netko pronađe meteorit, imamo molbu da ga fotografira i pošalje nam snimke na info@sci.hr - bili bismo jako zahvalni.
Mi našim astronomima želimo sreću u pronalasku ostatka ovog malog "vanzemaljskog" tijela koje može biti veliko od nekoliko milimetara, pa do čak jednog kilograma, koliko su neke procjene.
Što su meteori?
Meteor je dio nebeskog tijela koje, padajući kroz atmosferu, ostavlja svijetleći trag. Meteor je svjetlosna pojava nastala zagrijavanjem meteoroida (ili sitnijih nebeskih tijela) pri gibanju kroz Zemljinu atmosferu velikom brzinom (do 72 km/s).
Ulaskom u atmosferu, kratkotrajno postiže temperaturu od oko milijun Celzijevih stupnjeva, no onda slijedi usporavanje. Ako dospije do površine Zemlje, pada prosječnom brzinom od oko 300 km/h i to potpuno ohlađen.
Hrvatska meteorska mreža
Hrvatsko meteorsko društvo osnovali su Astronomsko društvo Istra iz Pule i Znanstveno-edukativni centar Višnjan još 2007. Danas ova mreža broji preko 30 kamera koje su postavljene u raznim dijelovima Hrvatske, ali i okolnih zemalja. Kamere snimaju noćno nebo, a kada postoje višestruki preklopi putanja može se procijeniti i otkuda je tijelo došlo i procijeniti gdje je palo, ako je došlo do pada.
Pad meteorita je važan događaj jer se uz pomoć njega potvrđuje efikasnost sustava. Takvu su potvrdu dali podaci prikupljeni nakon pada meteorita u Križevcima. Do danas je napravljeno preko 250 tisuća snimaka, a očekuje se da će obrada ovih podataka u bližoj budućnosti dati važne rezultate.