Mediteranski potkornjak napao je borove šume diljem Dalmacije, a danas je u Splitu predstavljena analiza uzročnika sušenja borove šume na Marjanu. Prezentaciju dijagnoze sušenja prezentirali su dr. sc. Milan Pernek i direktor Javne ustanove Park šuma Marjan Robert Koharević. Unatoč ranije veliko zainteresiranosti, današnju prezentaciju u Gradskoj knjižnici Marko Marulić nije pohodio veći broj ljudi. Pernek i Koharević su prisutnima spremno odgovarali na sva pitanja. Tako su otkrili da je 13 posto stabala Park šume zahvaćeno mediteranskim potkornjakom te da će biti potrebno posjeći sedam do osam tisuća stabala.
S direktorom Javne ustanove Park šuma Marjan, Robertom Koharovićem, porazgovarali smo nakon održane prezentacije.
- Došli smo do konačnog zaključka zašto se šuma na Marjanu suši. To je jedan integralni projekt Javne ustanove i Hrvatskih šuma kao krovne i jedine mjerodavne institucije u šumarstvu u Hrvatskoj koja može dati odgovor na ova pitanja. Tu se radi o istraživanju uzroka sušenja, gdje smo došli do zaključka da je uzrok potkornjak, a ujedno smo ispitali i klimatske promjene, pedološko stanje i utjecaj kišnice. Znači sve te stvari su dale jednu interaktivnu situaciju da je došlo do slabljenja vitaliteta stabala i da se javila progresija mediteranskog potkornjaka. - kazao je Robert Koharević.
Zanimao nas je daljnji plan nakon utvrđenog stanja i dijagnoze za sušenje stabala u park šumi Marjan.
- Dalje ćemo s ovim nalazom napraviti jedan akcijski plan u dogovoru s Gradom. Najprije ide sječa, dakle do trećeg mjeseca ćemo raditi na sječi ovih crvenih stabala, a to su ona stabla s kojih je potkornjak otišao već dalje u zdrava zelena stabla u kojima trenutno miruje. Potkornjak zimi miruje, a na proljeće krene praviti štetu. Ona stabla koja budu imala prve znakove prisustva potkornjak njih ćemo sječi i izbaciti iz samo šume. Ono što se ne bude moglo izvući pokrivat ćemo s insekticidnim mrežama, a to su mreže slične onima za komarce samo natopljenim insekticidima. - rekao je Koharević.
S obzirom na broj stradalih stabala od mediteranskog potkornjaka vjerojatno će biti i potrebno veće ljudstvo u sanaciji od postojećeg unutar Javne ustanove Park šuma Marjan.
- Za sad mi radimo sa svojim snagama, ali očito ćemo trebati pomoć od drugih gradskih tvrtki. Velika većina radova će biti u drugom i trećem mjesecu da spriječimo potkornjak. Bitno je naglasiti da mi nismo jedini kod kojih se pojavio potkornjak. Najvjerojatnije ga ima i u Šibeniku, a znamo da ima u Dubrovniku i Korčuli. Očito su klimatske promjene uvjetovale njegovu progresiju prema ovim krajevima. - zaključio je Koharević te prokomentirao da će se slučaj marjanskog vepra moći riješiti tek kada Grad donese program za divlje životinje u urbanim prostorima. Tek onda će lovci moći uspavati vepra i odnijeti ga na prirodno stanište. Pretpostavlja se da je vepar na Marjan preplivao s nekog od obližnjih otoka.
