Pet dana 6. Mediteranskog festivala knjige (od 27. rujna do 1. listopada) pokazalo je još jednom koliko je takva manifestacija potrebna Splitu i Dalmaciji. Mogli su se u takvu ocjenu uvjeriti svi koji su proteklih dana pohodili Veliku dvoranu sportskog centra Gripe: tisuće ljudi prošli su već tradicionalnim prostorom pretvorenim u najveću dalmatinsku knjižaru, mnogi od njih izlazili su s punim rukama kupljenih knjiga.
Poslovni rezultati 6. MFK-a još će se zbrajati sljedećih dana, no prema prvim procjenama kod nekih je zabilježen rast i do 20 posto, a ukupno je sličan prošlogodišnjem.
"6. Mediteranski festival knjige u cjelini se može ocijeniti vrlo uspješnim, imamo pozitivnu ocjenu i od posjetitelja i od nakladnika, koji su u pravilu najavili da će doći i sljedeće godine. Moram istaknuti programsku raznolikost, te svakako odličnu suradnju sa Splitsko-dalmatinskom županijom u dovođenju školske djece na Festival i radionice. Zalog je to stvaranja interesa budućih čitatelja. Važni su i poslovni kontakti prevoditelja, knjižara, pisaca, dizajnera, mnoge nove ideje predstavljene su nakladnicima. Sve to zalog je optimizma za 7. MFK za kojeg spremamo programsku nadogradnju i mnoga iznenađenja", rekao je na kraju Festivala predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore Slavko Kozina.
Ipak, prvi je put - prema istraživanju provedenom posljednjeg dana - na MFK došlo čak 36 posto posjetitelja, što dovoljno govori o rastućoj popularnosti. Uostalom, procjene govore o 16 tisuća posjetitelja, više nego dosad rekordne 2022. Više od dvije trećine ispitanika Festivalu je dalo čistu peticu i prosječnu ocjenu 4,3, a više od 80 posto s Festivala je izašlo s barem jednom kupljenom knjigom.
Nekoliko se stvari može navesti ključnim detaljima 6. MFK-a, kojeg je i ove godine organizirala Zajednica nakladnika i knjižara HGK, uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita.
Prvo, nastupio je dosad najveći broj nakladnika, njih više od 50 koji su ponudili cijelo more novih i starih izdanja.
Drugo, na promocijama je predstavljena sva najvažnija recentna hrvatska književna produkcija, i to iznimno širokoga profila, jer su bili zastupljeni svi žanrovi - poezija, romani, dramski tekstovi, književnost za djecu i mlade..., a onda i publicistika. Urednički odbor u sastavu Kruno Lokotar, Patricija Horvat i Katja Grcić složio je bogat i uravnotežen program na kojem je bilo "materijala" za svakoga.
Treće, sudjelovanjem pisaca iz Srbije, Crne Gore, te Bosne i Hercegovine potvrđena je regionalna snaga MFK-a, kao jednog od središnjih knjižarskih događaja ovoga dijela Mediterana. Tome treba pridodati i "ukrajinsko jutro" posljednjeg dana festivala kao širenje izvan regionalnih okvira.
Četvrto, ponovljen je uspjeh brojnih radionica - literarnih, likovnih, stripovskih, nutricionističkih, te pričaonica i maštaonica. Uz veliku podršku i pomoć Splitsko-dalmatinske županije, na Gripe su dolazila djeca iz škola iz cijele županije. Osim uživanja na radionicama Renata Baretića, Jelene Pervan, Hrvoja Marka Peruzovića, Tamare Bilankov, Ivana Marušića, Jasne Žiljak, Vesne Bosanac... djeca su preplavila i Veliku dvoranu, s velikom nadom u čitalačku budućnost moglo se promatrati najmlađe generacije zadubljene u ponuđenu literaturu.
Peto, makar kao jedan od važnijih elemenata, treba istaknuti vrlo dobro posjećenu raspravu o Zakonu o hrvatskom jeziku s gošćom ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek. Nije u pitanju samo uključivanje u "vruću temu" hrvatske kulturne javnosti, nego i etabliranje MFK-a kao mjesta razmjene stavova i ideja o temama koje su šire od nakladništva i književnosti, a istodobno neodvojivi od njih.
Kad se govori o vrhuncima Festivala, svakako treba spomenuti nekoliko sjajno posjećenih i zapaženih promocija i panel diskusija, što je dodatna potvrda da je MFK više od "običnog" sajma na kojem se knjige mogu kupovati uz popust. Spomenuti razgovor s ministricom Ninom Obuljen Koržinek o Zakonu o hrvatskom jeziku vrlo je dobro praćen, a može se reći da su neka objašnjenja koja su se tamo čula otklonila dio nesporazuma koji su se pojavili nakon pojave nacrta prijedloga tog zakona.
Gledajući od prvog do posljednjeg dana, pravu je veselicu priredio brački antituristički tribun Ivica Jakšić Čokrić Puko, a pravu poslasticu za ljubitelje literature iz društvenih znanosti predstavljao je susret s velikim srpskim izdavačem Ivanom Čolovićem, pokretačem Biblioteke XX vek i povjesničarkom Dubravkom Stojanović. Prvi se put u Splitu pojavio i Svetislav Basara, jedan od najvećih srpskih književnika, publicista i kolumnista, s "Rekapitulacijom", završnim dijelom svoje nagrađivane trilogije.
Odlično je posjećena bilo i predstavljanje "Eldore", putopisa jedriličara Sanija Delića, te poezija Senka Karuze i Katje Grcić. Mediteranom su se na različite načine bavili Ivan Katičić i Marko Gregur, a publiku je svojim prvim romanom za djecu i mlade Život i snoviđenja neustrašivog žohara Zaštomira oduševio Boris Dežulović.
No, što se tiče posjećenost, bez sumnje je vrhunac bio razgovor Tanje Mravak s Aleksandrom Stankovićem o njegovoj knjizi "Depra", publika je skoro sat vremena slušala voditeljevu ispovijed o borbi s depresijom, a autor je knjigu potpisivao "debelo" nakon zatvaranja Festivala tog dana. Čak i u pomalo nezahvalnom, matinejnom terminu oduševio je bosanskogercegovački pisac Almin Kaplan, kao i autorica mlađe generacije Tamara Bilankov, a svoju vjernu publiku nije iznevjerio ni Boris Škifić, kao ni tekstopisac dubrovačkog Silentea Sanin Karamehmedović Sančo.
Uz Acu Stankovića, drugim vrhuncem može se smatrati nastup Sanje Polak. Premda nije došla s novom knjigom, popularnost njezinog serijala o Paulini P. ne posustaje, njezini mali obožavatelji ispunili su gledalište pred glavnom pozornicom, a Sanja Polak je nastup pretvorila u razgovor s djecom koja su upijala svaku njezinu riječ, i govorila o svojim čitalačkim navikama.
Završilo je, pak, promocijama romana Matka Sršena i Rade Jarka, pa dobitnicima nagrade Marin Držić za dramsko pisanje Katjom Grcić, Edijem Matićem, Hanom Konsom i Anom Maras Harmander, te promocijom "Tvornice Hrvata", hitom Nebojše Lujanovića.
