Predsjednik kaštelanskog SDP-a i županijski vijećnik Matko Kuzmanić na ovim izborima se našao treći na listi koalicije Restart u 9. izbornoj jedinici. Evo što kaže o potrebi samnjenja broja jedinica lokalne i područne samouprave, kako reformirati javnu upravu te može li se Restart koalicija nositi s ekonomskom krizom.
Iako ste relativno dugo u politici, u javnosti Vas se još uvijek doživljava kao novo, svježe lice politike. Kako to komentirate?
- Kao što ste i sami rekli, aktivno sam u politici gotovo dva desetljeća, počevši od članstva u Forumu mladih SDP-a, preko višegodišnjeg vođenja kaštelanske gradske organizacije, sudjelovanja u radu Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske, pa sve do članstva u Glavnom odboru SDP-a i operativnog djelovanja u skladu sa stranačkim potrebama. Međutim, javnost me najviše poznaje kroz višegodišnji rad u Gradskom vijeću Grada Kaštela. Razlog zbog kojeg me, kako Vi kažete, javnost doživljava kao novo, svježe lice politike vidim prije svega u činjenici da tijekom svih ovih godina moj rad ničim nije kompromitiran. Također, nikad se nisam gurao na određene pozicije, već sam predano radio na poslovima koji su mi povjereni, a odluku o odabiru kadrova prepuštao sam onima čiji je to posao. Stoga mi je osobito zadovoljstvo što je moj rad prepoznat i što sam dobio povjerenje predstavljati svoju stranku i Restart koaliciju na ovim izborima.
Osim što je prostorno velika izborna jedinica kojoj pripadate, velik je broj i gradova i općina koje se u njoj nalaze. Smatrate li da bi broj jedinica lokalne i područne samouprave trebao biti manji?
- Eventualni preustroj upravno-teritorijalne organizacije Hrvatske ozbiljno je pitanje i teško ga je svesti na nekoliko jednostavnih fraza. Naime, sasvim je jasno da Republika Hrvatska ima velik broj gradova i općina, ali pitanje racionalizacije tog broja ne može se svesti isključivo na njihov broj, pa čak niti na broj stanovnika koji određena jedinica lokalne ili područne samouprave obuhvaća. Mnogo važnije od toga je utvrditi je li ta jedinica dovoljno samoodrživa i ispunjava li temeljni smisao svog postojanja, a to je pružanje usluga građanima iz svoje nadležnosti. Stoga je opravdano postaviti pitanje kakvog je smisla postojanje općina koje nisu u stanju ponuditi niti minimum javnih usluga na svom području. Primjerice, ako jedna općina nije u stanju građanima osigurati niti pohađanje vrtića za djecu, može li se od takve općine očekivati da bude nositelj razvoja? Nažalost, mnoge takve neučinkovite jedinice lokalne samouprave smisao svog postojanja opravdavaju isključivo u uhljebljivanju HDZ-ovih stranačkih poslušnika.
Uz veliki broj gradova i općina, često se govori i o sporoj i neučinkovitoj javnoj upravi. Slažete li se s tom tvrdnjom i na koji način smatrate da je moguće reformirati javnu upravu i učiniti ju efikasnijom?
- Javna uprava mora ići u korak s vremenom i svoj način rada prilagođavati potrebama suvremenog čovjeka, a osobito njegovih ekonomskih potreba. Iako su u pogledu učinkovitosti javne uprave već napravljeni brojni pozitivni iskoraci, a u čemu je SDP prednjačio u mandatima u kojima je obnašao izvršnu vlast, još uvijek ostaje mnogo posla za napraviti. Kao ekonomist po struci i netko tko radi u privatnom sektoru, smatram da javna uprava mora biti što je više moguće business friendly kako ne bismo bespotrebno gubili vrijeme i potencijalni profit uslijed bezgranične birokracije. Međutim, istovremeno ne zagovaram antagonizam između javnog i privatnog ili realnog sektora, budući da su oba sektora u neizbježnoj međuovisnosti. Samo učinkovita javna uprava može stvoriti preduvjete za razvoj gospodarstva, a samo uspješno gospodarstvo može financirati uspješnu javu upravu. S druge strane, licemjerno je kada na reformu i digitalizaciju javne uprave poziva HDZ koji je dugogodišnjim stranačkim kadroviranjem ujedno i najodgovorniji za percepciju javnosti o neučinkovitoj, glomaznoj i korumpiranoj javnoj upravi.
Mnogi ekonomski analitičari predviđaju ponovno potonuće svjetske ekonomije u duboku recesiju koja bi mogla biti i pogubnija od one iz 2008. godine. Kako će se takva ekonomska kretanja odraziti na hrvatsko gospodarstvo i smatrate li da se Restart koalicija može uspješno uhvatiti u koštac sa, kako se čini, sve izvjesnijom ekonomski teškom jeseni i zimom?
- Korona kriza prisilila je donositelje odluka diljem svijeta da pronalaze optimalna rješenja kako zaštiti ljudske živote, a istovremeno očuvati ekonomsku vitalnost, što je nužno uzrokovalo negativne trendove u globalnim ekonomskim kretanjima. U globaliziranom svijetu gotovo je nemoguće da se potresi u svjetskoj ekonomiji ne odraze na nacionalne ekonomije, pa je za očekivati da će se negativne promjene na svjetskoj ekonomskoj sceni odraziti i na hrvatsku ekonomiju. Međutim, uvažavajući sve rečeno o globalnoj recesiji koja je već u većoj ili manjoj mjeri zakucala na vrata mnogim ekonomijama diljem svijeta, ne smijemo zaboraviti da specifične manjkavosti hrvatskog gospodarstva dodatno pridonose hrvatskoj ekonomskoj ranjivosti, što se osobito očituje u pretjeranoj ovisnosti hrvatskog gospodarstva o turizmu. Dakako, nije opravdano kriviti aktualne vlasti za negativne svjetske trendove, ali je opravdano upozoravati na nespremnost vladajućih da se s tim trendovima suoče na adekvatan način. S druge strane, SDP je već dvaput popravljao štetu koju je proizvela loša gospodarska politika HDZ-a i spašavala zemlju od ekonomskog sloma. Stoga je SDP ne boji i po treći put preuzeti odgovornost za zemlju i zajedno s partnerima iz Restart koalicije preventivno djelovati na ublažavanje negativnih posljedica nepovoljnih globalnih ekonomskih kretanja na hrvatsko gospodarstvo.
Kada već govorimo o turizmu, što osobito zanima birače u Dalmaciji, jeste li optimist u pogledu ove turističke sezone i smatrate li da je Vlada RH učinila dovoljno da uvjeri emitivna turistička tržišta da je Hrvatska u stanju uspješno se nositi s izazovima pandemije izazvane koronavirusom?
- Kao što sam već rekao, hrvatsko gospodarstvo pretjerano je ovisno o turizmu koji ne čini samo statističkih 20-25% BDP-a, nego obuhvaća i čitav niz djelatnosti koje na neizravan način ovise o turizmu i o potrošnji koja se ostvaruje na temelju ostvarene dobiti u turizmu. Hrvatska turistička ponuda iz godine u godinu sve je bolja i konkurentnija, ali potrebno je voditi računa o činjenici da je riječ o vrlo osjetljivoj gospodarskoj grani koja u vremenima recesije prva osjeti negativne posljedice. Povežemo li sve navedeno s pandemijom izazvanom korona virusom koja dodatno ograničava neometano pružanje usluga u turizmu i ugostiteljstvu, opravdano je strahovati da će ukupni prihodi od turizma u ovoj sezoni biti poprilično niski. Nažalost, ovakve trendove dodatno produbljuje i neprincipijelno ponašanje vladajućeg HDZ-a koji je rad Nacionalnog stožera civilne zaštite podredio svojoj predizbornoj kampanji. Dakako, daleko od toga da bih preispitivao stručnost članova Stožera, jer za to nisam ni kompetentan, ali je sasvim očito da višestruki kriteriji po pitanju provođenja određenih mjera poput samoizolacije i zbunjujuće i nerijetko kontradiktorne preporuke sve više urušavaju povjerenje hrvatskih građana u rad Stožera, a na takav način ne možemo očekivati da će emitivna turistička tržišta na pozive Hrvatske da ljetuju na našoj obali reagirati s punim povjerenjem.
Budući da dolazite iz Kaštela, kako biste ocijenili trenutačno stanje u Kaštelima, kako ono ekonomsko, tako i na razini komunalne opremljenosti i javnih usluga građanima?
- Kaštela su moj grad i za mene prelijepo mjesto za življenje, ali nažalost, Kaštela dijele sudbinu brojnih drugih zapuštenih jedinica lokalne samouprave u kojoj dugogodišnja vladavina HDZ-a podrazumijeva lojalnost biračkog tijela i ne radi dovoljno na podizanju kvalitete života građana. U tom smislu Kaštela predstavljaju Hrvatsku u malom. Naime, slično kao i Hrvatska u cjelini, tako i Kaštela imaju brojne neiskorištene potencijale i sjajnu perspektivu za razvoj u gotovo savršeno mjesto za življenje. Međutim, nedovoljna kreativnost i znanje, ali i nespremnost vladajućih za odlučne promjene učinili su i od Kaštela i od Hrvatske prostor nedovoljne iskorištenosti vlastitih potencijala i nedostatnog optimizma. Osobno ću se zalagati da nakon ovih izbora ta slika o Kaštelima postane potpuno drukčija.
Pojedini analitičari tvrde da će HDZ imati mnogo veći koalicijski potencijal nakon nedjeljnih izbora, dok je SDP svoj koalicijski potencijal već zaokružio unutar Restart koalicije. Kako to komentirate i koju biste poruku poslali biračima pred nedjeljne izbore, a posebno Vašim Kaštelanima?
- SDP u ove izbore ulazi s partnerima iz Restar koalicije i to s partnerima koji su spremni preuzeti odgovornost za vođenje države i suočavanje sa svim izazovima koji nas očekuju. S druge strane, HDZ-ov koalicijski potencijal, kako ga Vi nazivate, temelji se na političkoj trgovini, što smo se već mogli uvjeriti i u ovom sazivu Hrvatskog sabora i načinu osiguravanja parlamentarne većine. Stoga, bez namjere da građane opterećujem teškim riječima i ideološkim frazama, želim poručiti svim biračima da su Hrvatskoj konačno potrebne stvarne, korjenite i konkretne promjene, a takve promjene nudi samo Restart koalicija. Svi ostali koji sebe nazivaju alternativama u osnovi su žetončići podložni HDZ-ovoj političkoj trgovini. Naposljetku, mojim Kaštelanima bih poručio da na nedjeljnim izborima svoje povjerenje daju onome kome Kaštela neće služiti samo kao sigurna biračka baza, već će dati svoj maksimalni kapacitet u zalaganju za potrebe sredine iz koje dolazi.
