U općini Vareš u BiH nastavlja se ozbiljna zdravstvena kriza uzrokovana masovnim trovanjem stanovništva olovom.
Naime, kako navode građani, najnoviji nalazi testiranja na prisutnost olova u krvi kod više od 100 stanovnika Vareša potvrđuju da je trovanje ovim teškim metalom daleko većih razmjera nego što se u početku moglo pretpostaviti.
Ovoga puta prisutnost olova u krvi utvrđena je ne samo kod stanovnika koji žive u neposrednoj blizini deponije rudnika kompanije DPM Metali, u naseljima Pržići i Daštansko, već i kod građana koji žive u samom središtu Vareša.
Djeca mlađa od šest godina
Kako podsjeća N1 BiH, prethodna ispitivanja provedena u prosincu prošle godine pokazala su da je kod svih 44 testirane osobe, različitih dobnih skupina, zabilježena prisutnost olova u krvi. U međuvremenu je, u privatnom aranžmanu, testirano još devet osoba, a njihovi nalazi samo su potvrdili alarmantne pokazatelje. Posebno zabrinjava činjenica da je olovo pronađeno i u nalazima petero djece mlađe od šest godina.
Posljednja testiranja pokazuju da su kod nekih osoba zabilježene izrazito visoke koncentracije olova u krvi, u pojedinim slučajevima i desetke, pa čak i stotinu puta iznad referentnih vrijednosti.
"Prisutnost olova u krvi predstavlja izuzetno složen zdravstveni problem, jer u ljudskom organizmu ne postoji fiziološka potreba za olovom. Suvremena medicina zastupa stav da ne postoji 'sigurna' doza olova u organizmu", ističu stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
U intervjuu za lokalni radio, vršitelj dužnosti načelnika Općine Vareš Malik Rizvanović izjavio je da će mu, ukoliko osvoji mandat načelnika, zdravlje građana biti prioritet. Ipak, posebnu zabrinutost izaziva informacija da je neposredno prije objave novih rezultata o trovanju olovom kompanija DPM Metali uputila zahtjev Vladi Zeničko-dobojskog kantona za povećanje koncesijske naknade.
"Ono što je službeno jest da je u petak poslana inicijativa ispred DPM Metali za povećanje koncesijske naknade prema Ministarstvu gospodarstva Zeničko-dobojskog kantona. U narednim mjesecima doći će do povećanja koncesije. Ono što sam uspio dogovoriti s kompanijom jest da, kada se koncesija potpiše, od 1. siječnja 2026. godine koncesija bude isplaćena retroaktivno", izjavio je Rizvanović za lokalni radio.
"Zdravlje građana nema cijenu"
Činjenica da sama rudarska kompanija traži od domaćih vlasti povećanje koncesije koju mora plaćati djeluje doista nevjerojatno i otvara ozbiljna pitanja o tome tko zapravo donosi odluke i upravlja prirodnim resursima u Zeničko-dobojskom kantonu.
"Ako se radi o pokušaju kompanije da ovim potezom kupi socijalni mir, jasno poručujemo da zdravlje građana nema cijenu i da je krajnje neprimjereno razgovarati o koncesijskim naknadama u trenutku kada su životi ljudi u Varešu ozbiljno ugroženi", ističu stanovnici Pržića i Daštanskog.
U ovakvim okolnostima vrijedi podsjetiti i na odredbe Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine. Prema tom zakonu, nadležno federalno ministarstvo dužno je ukinuti dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina ukoliko se rudarskim radovima ugrožavaju život i zdravlje zaposlenika i drugih građana, a druge zakonom propisane mjere nisu dovoljne da se takvo ugrožavanje spriječi.
Vlasti Zeničko-dobojskog kantona i Federacije BiH još uvijek nemaju jasan odgovor na situaciju u Varešu. Iako su se već odavno stekli svi uvjeti, izvanredno stanje još uvijek nije proglašeno. Također, nije poznato je li Tužiteljstvo Zeničko-dobojskog kantona uopće pokrenulo istragu o trovanju, navodi se u tekstu UG-a Fojničani Maglaj.
Naprotiv, unatoč snažnom protivljenju mjesnih zajednica i organizacija civilnog društva, nadležne kantonalne vlasti nastavljaju podržavati nove, potencijalno opasne rudarske projekte u Varešu, uključujući i planirano rudarenje kroma u slivu rijeke Krivaje.
