Gost N1 studija uživo bio je Marko Babić, vanjskopolitički analitičar i predavač na Sveučilištu Libertas. S našom Ninom Kljenak razgovarao je o ključnim političkim događajima koji su obilježili svijet u 2025. godini.
Za početak, Babić je komentirao poruku koju je na Badnjak uputio predsjednik Zoran Milanović: "Predsjednik Republike uputio je poruku koja je razumna, koja je stručna, ali koja je i primjerena blagdanima. Ovo što smo čuli je zapravo dobar i kvalitetan opis i odraz vremena u kojem živimo i nesigurnosti kojom smo okruženi."
"Svijet, pa i naše bliže okruženje, Europa pogotovo, nalazi se u vremenu koje je blago rečeno nesigurno, koje nosi brojne probleme i nesigurnosti, koje svi građani i gotovo pa sve nacije u Europi, osjećaju i to sve više iz godine u godinu."
Kako riječi predsjednika odražavaju stav Hrvatske prema vanjskoj politici, Babić tumači dublje odnos snaga moći malih i velikih naroda i država: "Mislim da je za Hrvatsku, odnosno za sve države poput Hrvatske, vrlo bitno uvijek zadržati svoj stav, kako je i predsjednik Republike rekao, ali kako i predsjednik Vlade vrlo često u svojim nastupima naglašava. Pri tome, naravno, imati na umu svoju snagu, imati na umu svoje sposobnosti, voditi računa o svim savezima koji su za vas neki potencijal, ali i o ugrozama koje vas okružuju. To je jednostavno realnost međunarodnih odnosa, realnost politike i geopolitike i to je nešto s čime se morate saživjeti."
Što se događalo u 2025. godini?
"Ono što je napravilo jedan veliki switch je upravo drugi mandat, odnosno početak drugog mandata američkog predsjednika Trumpa. Za nas i za Europu najvažnija i najrelevantnija tema i događaj je sukob u Ukrajini, odnosno rat između Ukrajine i Ruske federacije koji je, čini mi se, već došao do jedne faze u kojoj se osjeća zamor kod jedne i druge strane. I upravo uslijed tog zamora, ali i velikih žrtava ljudskih i ogromnih financijskih troškova, se osjeća po prvi puta, čini mi se, u posljednjih nekoliko mjeseci, doista želja da se taj sukob okonča. Naravno, cijela priča dobila je jedan novi okret, obrat i novu dimenziju upravo dolaskom Trumpa, koji je situaciju u Ukrajini targetirao kao jednu od svojih primarnih vanjsko-političkih ciljeva."
"Mislim da je on zauzeo dijametralno suprotan stav u odnosu na prijašnju američku administraciju. Prvi i osnovni razlog je, čini mi se, upravo spoznaja da je, koliko god bilo teško na Zapadu prihvatiti, sada ušla u eter činjenica da Ukrajina teško ili nikako ne može pobijediti, odnosno da je Rusiju gotovo pa nemoguće u ovakvoj vrsti konvencionalnog rata poraziti. Drugi razlog za promjenu američkog smjera je želja da se proširi svoj utjecaj kako politički i sigurnosni, tako i gospodarski u svakom slučaju na tom području, odnosno potezu i u toj regiji. I treće, čini mi se, zapravo njegova osobna intencija, jer je Ukrajinu, odnosno mir, tamo naveo kao jedno od glavnih vanjsko-političkih ciljeva i obećanja u svojoj kampanji, od koje ne želi ni u kojem slučaju odustati."
Odnos SAD-a i Europske unije
"Svjedoci smo posljednjih nekoliko mjeseci kako je Europa odlučila promijeniti svoju sigurnosnu arhitekturu, odlučila investirati ogromna sredstva u obrambenu industriju jer je spoznala i shvatila da jednostavno više na Ameriku, odnosno SAD, ne može računati na način kako je to bio slučaj do sada."
"Živjelo se upravo u tom balonu, zato što je to bilo lakše i jednostavnije, zato što je jednostavno u kolektivnoj svijesti Europe bilo da postoji američki kišobran koji je uvijek tu da ih zaštiti. Međutim, s dolaskom Trumpa i njegovim nekonvencionalnim nastupom to se osvijestilo i, možemo reći, udarilo se glavom u zid i shvatilo da jednostavno ovako dalje ne može. I vidjeli ste, prošlog tjedna održao se i vrlo bitan, dugotrajan i mukotrpan, samit na kojem su donesene vrlo bitne odluke, a dio tih odluka odnose se upravo i na vojno-obrambenu sposobnost Europske unije".
