- To je na tragu naših očekivanja, odgovorio je Zdravko Marić, ministar financija u središnjem Dnevniku HTV-a, na pitanje je li razočaran padom BDP-a od 15,1%, a očekivalo se oko 13%.
- Sve je kako smo predvidjeli i predviđali, pad investicija je malo veći, a pad izvoza i roba nešto manji, rekao je.
Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u drugom tromjesečju ove godine BDP je pao za čak 15,1% u odnosu na isto razdoblje lani. Riječ je o razdoblju od travnja do lipnja, kada je zbog pandemije gospodarstvo velikim dijelom zaustavljeno. Kvartalni pad BDP-a nadmašio je onaj u vrijeme globalne financijske krize 2008. godine kada je gospodarstvo palo 8,8%. Ovo je najveći pad u povijesti praćenja bruto domaćeg proizvoda.
- Za 2-3 tjedna izaći ćemo s ažuriranim projekcijama za 2020., a stopa pada BDP-a bit će nešto niža od predviđenih 9,4%. Najranije se oporavak očekuje 2022. Što se tiče javnih financija, iduće godine ići ćemo s prijedlogom proračuna unutar Maastrichtskih kriterija, a učinit ćemo sve da budemo bolji od toga. U ovu krizu smo ušli pripremljeniji, bez deficita, i reagirali smo adekvatnije, razumna očekivanja su da oporavak krene puno brže nego poslije posljednje krize 2008., no treba na tome raditi. Stvari su u našim rukama, rekao je.
Objasnio je da su uslužne djelatnosti najpogođenije te da je to isto kod svih zemalja u kojima je njihov udjel nešto veći unutar BDP-a. Od mjera pomoći države naveo je mjeru skraćenog radnog vremena.
- Prije 3 dana odobren je program SURE - 1 mlrd. eura kao izvor financiranja za skraćeno radno vrijeme, a tu je i plan oporavka. Hrvatska mora biti kadra u sljedeće 2-4 godine povući 10 mlrd. eura koje su joj na raspolaganju i učiniti pravu gospodarsku transformaciju. U gospodarskom pogledu ovo je bitka za radna mjesta, ovakvu bitku možemo dobiti zajedno. Vlada postavlja ritam, ali i gospodarstvenici i financijski sustav moraju djelovati zajedno. Trebamo učiniti sve da se radna mjesta očuvaju, poručio je.
Vjeruje da neće doći do lockdowna.
- Pola drugog tromjesečja bili smo u zaključenom gospodarstvu i vidimo efekte. Moramo raditi optimalni balans. Najveći je izazov kako u svemu manevrirati, sačuvati radna mjesta, rekao je za HRT.
- Vezano uz projekte za europski novac, rekao je da su nastavljeni razgovori na nacionalnoj i lokalnoj razini, ali i s privatnim sektorom. Niz je stvari na kojima trebamo raditi. U listopadu krećemo u neformalne razgovore s Europskom komisijom, do kraja travnja se podnosi plan popravka. U međuvremenu ćemo imati na raspolaganju predujmove. Vremena nema puno, ali to je možda i šansa za Hrvatsku, naglasio je.
Ponovio je da se ide u novi krug reforme te naglasio da Vlada želi, kao i na početku prošlog mandata, prkositi izazovima, pa tako i ovoj krizi.
- Paketom zakona daljnjeg poreznog rasterećenja utječemo na to da rastu dohoci, zaposlenost, općenito gospodarska aktivnost. Taj paket zakona uskoro ide u javno savjetovanje, i snižavanje stopa poreza na dohodak i snižavanje poreza na dobit za male i srednje, za sve koji imaju promet do 7,5 mil. kuna, na 10%, najavio je.
