Znanstvenici su od ljudskih stanica napravili male živuće robote koji se mogu kretati po Petrijevim zdjelama i koji bi jednog dana mogli dati doprinos procesu liječenja raznih rana i oštećenog tkiva, piše CNN.
Stručnjaci sa Sveučilišta Tufts kod američkog grada Bostona i Instituta Wyss pri Sveučilištu Harvard u gradu Cambridgeu u američkoj saveznoj državi Massachusetts te su robote prozivali "antrobotima". Njihovo se istraživanje temelji na njihovim ranijim spoznajama. Taj je tim znanstvenika od matičnih stanica žabljih embrija ranije napravio prve živuće robote. Iako živi, antroboti nisu bili pravi organizmi jer nisu imali puni životni ciklus. Rezultati spomenutog istraživanja objavljeni su u četvrtak u časopisu Napredna znanost (eng. Advanced Science).
Znanstvenici su robote napravili od stanica dušnika odraslih anonimnih donatora i donatorica. Za te su se stranice odlučili jer su zbog istraživanja covida-19 i drugih plućnih prilično dostupne te zato što su te stranice prekrivene cilijama, kratkim, stezljivim i ritmički pokretljivim izraštajima protoplazme u obliku dlačica. Cilije stanicama dušnika pomažu uklanjati male čestice iz dišnih puteva. Ranije se pokazalo da cilije mogu oformiti organoide, prenosi Jutarnji.
Gizem Gumuskaya, doktorandica sa Sveučilišta Tufts i jedna od autorica studije, pronašla je način da cilije potakne da se na organoidima okrenu prema van. Nakon što je pronašla pravu matricu, organoidi su nakon nekoliko dana postali mobilni, a cilije su im bile "vesla". "U našoj metodi, svaki antrobot izraste iz jedne stanice", rekla je Gumuskaya. Michael Levin, glavni autor studije i profesor biologije na Sveučilištu Tufts, rekao je da su drugi znanstvenici prije napravili biološke robote, ali da su ih bili ručni rad. Roboti koje su napravili znanstvenici iz Tuftsa i Instituta Wyss sami su sebe izgradili i to ih čini unikatnima.
Znanstvenici su napravili nekoliko različitih antrobota - neki su podsjećali na sfere i bili prekriveni cilijama, a drugi su nalikovali loptama za američki nogomet i nisu bili potpuno prekriveni cilijama. Shodno tome, nisu se ni svi roboti jednako kretali. Neki su se kretali pravocrtno, a drugi, primjerice, u krug. Antroboti su u laboratorijskim uvjetima preživjeli 60 dana.
Želeći vidjeti kako bi se antroboti mogli koristiti u medicini, znanstvenici su ispitali mogu li se roboti kretati preko "ogrebanih" ljudskih neurona koji su uzgojeni u Petrijevim zdjelicama. Iznenadili su se kad su vidjeli da antroboti potiču rast oštećenog područja neurona. Znanstvenici su rekli da je ovo istraživanje još uvijek u ranoj fazi te da još uvijek ne razumiju mehanizam ozdravljenja.
