Mlađi odlaze u inozemstvo, stariji u mirovinu. Liječnika u Hrvatskoj nema dovoljno, a oni koji rade imaju previše administracije i pacijenata. Posao im otežava i koronakriza. Već sada strahuju od kraha zdravstvenog sustava s početkom jeseni, piše N1.
"Moram reći da je to za neke, za većinu strašno. Mi radimo u dvije do tri ambulante. To je do 200 posjeta dnevno, to je nemoguće sve podmiriti. Niti na sve telefonske pozive odgovoriti, na sve mailove, isto", kaže Davorka Došen, specijalistica obiteljske medicine.
Jedan liječnik ima i do 2000 pacijenata, telefoni im neprestano zvone, a mailovi stižu svake minute. Ni zajedno s medicinskim sestrama ne stižu izvršiti sve obveze, zato rješenje vide u zapošljavanju još jednog člana tima.
"Kako možemo rasteretiti sustav? Na način da što više informatiziramo cijeli sustav, na način da se za javljanje na telefone i druge komunikacijske kanale,mailove, ako je ikako moguće, rasterete liječnici i medicinsko osoblje zapošljavanjem administratora u primarnoj zdravstvenoj zaštiti", smatra Vikica Krolo iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM).
U Hrvatskoj trenutno nedostaje 287 liječnika, no uskoro bi se taj broj mogao povećati, jer njih 160 već sada ispunjava uvjete za mirovinu, a još 660 ispunit će ih vrlo brzo. Oni koji dolaze s fakulteta, uglavnom ne žele potpisivati ugovore o usavršavanju niti raditi u ambulantama.
"Više čak niti ne žele ući u sustav primarne zdravstvene zaštite kao nositelj ambulante, jer tamo isto morate potpisati ugovor o specijalističkom usavršavanju, vući na sebe penalizacijski ugovor i ako vam se ne svidi plaćati penale, kao da niste ništa radili", ističe Ivana Šmit iz Hrvatske liječničke komore.
Liječnici poručuju kako ovako ne ide dalje pa su ministru Berošu napisali otvoreno pismo i zatražili hitan sastanak s njim odmah po povratku s godišnjeg odmora. Iz Ministarstva obećaju da će za stol sjesti početkom rujna.
"Ministarstvo zdravstva prati stanje odlazaka doktora iz primarne zdravstvene zaštite u mirovinu i naravno da smo svjesni činjenice i mogućih problema koji će biti kroz nekakvih 5 godina kada preko 30 posto liječnika navršava 65 godina", objašnjava Danica Kramarić, načelnica sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu pri Ministarstvu zdravstva, piše N1.
Osim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, liječnika je premalo među pedijatrima, ginekolozima i stomatolozima. I to posljednjih deset godina, no strah je sada još veći. Jer osim koronavirusa, na jesen ih čekaju gripa i novi preventivni programi. Iz Ministarstva uzvraćaju - u pripremi su 504 ugovora o specijalizaciji koji bi trebali riješiti bar dio problema.
