Specijalistica nefrologije s KBC-a Zagreb i članica Lige za hipertenziju Ana Jelaković bila je gošća emisije Klimatska budućnost urednice Tee Blažević i pričala o povezanosti klimatskih promjena s visokim krvnim tlakom. Naime, temperaturne promjene mogu biti vrlo opasne za kronične bolesnike i starije osobe.
Na početku je objasnila kako točno visoka temperatura zraka utječe na arterije.
“Prirodno je da što je temperatura veća, to se arterije više šire i taj arterijski tlak pada. Problem je što te promjene arterijskog tlaka najviše pogađaju one najranjivije – bolesnike i starije osobe. Bolesnici i oni koji uzimaju lijekove za tlak to puno teže podnose”, rekla je Jelaković za N1.
Arterijska hipertenzija – tihi ubojica
Arterijska hipertenzija naziva se tihim ubojicom, ističe liječnica.
“Arterijska hipertenzija je načešće kronična nezarazna bolest današnjice. Većina svijeta ima porast pojavnosti arterijske hipertenzije. To toga nas dovodi sedentarni stil života, nezdrava prehrana, itd. Arterijska hipertenzija se lako ušulja i teško se primijeti jer nema simptoma”, kazala je.
Najčešći simptomi koje osjećaju hipertoničari (osobe s visokim krvnim tlakom) su vrtoglavice, glavobolje, pritisak u prsima i intolerancija napora.
Prema istraživanjima, ističe liječnica, promjene temperature najviše utjecaja imaju na liječene hipertoničari (osobe koje uzimaju terapiju za visoki krvni tlak) i starije osobe.
Kome najviše štete nagle promjene temperature?
“U principu istraživanja su pokazali da najviše utjecaja promjene temeprature imaju liječeni hipertoničari i starije osobe. Važno je ljude educirati da su promjene koje nam se događaju globalne i da im se kaže da ne prepolavljaju terapije. Jedini period tlaka koji se ne mijenja u sezonalnosti je noćni tlak. Osobe koji su hipertoničari i tlak im zbog temperature pada danju, noću tlak raste, a osobito pred jutro”, rekla je.
Jelaković upozorava i na to da bi se hipertoničari, s obzirom na to da se radi o najčešćoj nezaraznoj bolesti današnjice, imaju pravo i trebaju se cijepiti protiv bolesti za koje imamo cjepivo.
Pojasnila je i kako hladnoća utječe na krvne žile.
“Za razliku od ljetnjih mjeseci, kad je hladno naše se krvne žile stišću i krvni tlak raste. Taj porast kod nekih ljudi može biti izraženiji i može dovesti do moždanog udara, srčanog udara, tromboembolijskih incidenata, itd”, rekla je.
