Tragična nesreća u kojoj su trojica hrvatskih planinara izgubila život u Julijskim Alpama, nakon što ih je zatrpala snježna lavina, potresla je regiju. Dok javnost traži odgovore, legendarni slovenski alpinist Viki Grošelj smatra da se ne može govoriti o nepromišljenosti, nego o nesretnom spletu okolnosti.
“Gore su okruženje koje moraš shvatiti vrlo ozbiljno i na koje se treba pripremiti. No, nikada ne možeš biti toliko spreman koliko te gora može iznenaditi – kao što se dogodilo u ovom slučaju”, rekao je Grošelj za 24 ur.
Meteorolozi upozoravali na opasnost: “U nekoliko sati palo i do pola metra snijega”
Prema riječima prognostičara Roka Nosana, već nekoliko dana prije tragedije bilo je jasno da će doći do intenzivnog pogoršanja vremena.
“U gorama se očekivalo obilno snježeno, ponegdje i više od pola metra snijega u samo nekoliko sati. ARSO (Slovenski meteorološki zavod) je već u subotu izdao narančasto upozorenje za sjeverozapad zemlje, što znači da su uvjeti vrlo opasni”, kazao je Nosan.
Objašnjava da se u planinama vrijeme mijenja znatno brže nego u nizini. “Snijeg je pao na golu podlogu, vjetar ga je prenosio s jedne padine na drugu i stvarale su se klože – nakupine snijega koje lako uzrokuju lavine.”
“Plazovi su se pokrenuli spontano”
Voditelj akcije spašavanja Miha Arh opisao je da je na oko 1800 metara visine, gdje se lavina pokrenula, bilo oko 60 centimetara novog snijega.
“Lavine su se pokrenule spontano, bez vanjskog uzroka. Teren je travnat, tlo još toplo, pa se snijeg nije vezao za podlogu. Vjetar je dodatno stvorio snježne nakupine koje su se pretvorile u kložaste lavine. Jedna od njih, pretpostavljamo, odnijela je i hrvatske planinare.”
Grošelj: “Nisu bili nepripremljeni, ali uvjeti su se promijenili preko noći”
Grošelj, koji ima više od 50 godina iskustva u alpinizmu i najviše popetih osamtisućnjaka među Slovencima, ističe da stradali planinari nisu bili neodgovorni.
“Dan ranije bili su na Triglavu, što znači da su bili dobro opremljeni. Imali su opremu za ljetne, a ne zimske uvjete, ali kad preko noći padne pola metra snijega, situacija se drastično mijenja. Nitko nije mogao predvidjeti da će se to dogoditi tako brzo.”
Dodaje da je riječ o nesreći koja se mogla dogoditi bilo kome. “Teško bih rekao da su postupali bezglavo. Ponekad se i na cesti dogodi nesreća iako poštujemo sva pravila.”
“U planinama uvijek postoji faktor sreće”
Grošelj podsjeća da je i sam tijekom karijere više puta bio u sličnim situacijama. Prisjetio se i 50. godišnjice prve jugoslavenske ekspedicije na Makalu, petu najvišu planinu na svijetu.
“Tada nas je pogodila snažna mećava koja je srušila sve tabore. Mogli smo odustati, ali nas je to još više motiviralo. Srećom, završilo je dobro.”
Iskusni alpinist ističe da su iskustvo, znanje i sreća ključni u planinama: “Uvijek postoji nekoliko postotaka objektivnih opasnosti – kamen koji može pasti, lavina koja se pokrene kad ne očekuješ. Na to ni najiskusniji planinar ne može utjecati.”
“Ne krećite u planine odmah nakon obilnog snijega”
Stručnjaci upozoravaju da se planinari trebaju odazvati upozorenjima meteorologa. Nosan savjetuje da se u planine ne kreće odmah nakon obilnog snježnog nanosa:
“Treba pričekati nekoliko dana da se snijeg slegne i stabilizira. Mnogo ljudi podcjenjuje uvjete i vlastite sposobnosti, odlaze u planine samo zbog fotografija za društvene mreže, često bez odgovarajuće opreme.”
Ministar unutarnjih poslova Slovenije Boštjan Poklukar također je pozvao na oprez: “Vrijeme u planinama trenutačno je izuzetno nepredvidljivo. Još u subotu bilo je idealno za izlete, a već preko noći dogodila se tragedija.”
Policija: broj nesreća u planinama raste
Iz Policijske uprave Nova Gorica upozoravaju da godišnje gotovo milijun ljudi posjećuje slovenske planine, što stvara lažan osjećaj sigurnosti.
Navode da na broj nesreća najviše utječu nepripremljenost, neadekvatna oprema i podcjenjivanje uvjeta.
“U planinu krećite dovoljno rano, provjerite vremensku prognozu, koristite odgovarajuću opremu i obavijestite bližnje o planiranoj ruti. U slučaju nesreće zovite 112 ili 113 i dajte točne podatke o lokaciji i broju ozlijeđenih.”
