Dekan zagrebačkoga Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić gostovao je u Novom danu N1 gdje je govorio o obnovi petrinjskog područja pogođenog potresom.
Kontejneri su postali najtraženija roba na potresom pogođenom području.
“Ovo sad za prvu ruku je vjerojatno najbolje što se može napraviti, bolje i to nego one standardne kamp kućice koje su dolazile na početku. Hoće li nas to pratiti u narednim godinama, ovisi kako ćemo ići s brzinom obnove kuća koje su stradale, pri čemu treba vidjeti dio koji se obnavlja u ruralnom području i dio koji se obnavlja u gradovima kao što su Sisak, Petrinja i Glina”, kazao je Lakušić i dodao da kontejneri omogućavaju ljudima da ostanu uz svoj dom.
Komentirao je i zašto su se srušili objekti koji su obnavljani nakon rata.
“Možda tu moramo gledati i problem lokalnih uvjeta u tlu koji su se pojavili, taj segment geotehničkih podataka kojih očigledno nije bilo ili nisu provedeni istražni radovi. Zato kod novog pristupa obnove Ministarstvo predviđa da je obvezno provesti istražne radove, izraditi geotehničke elaborate, napraviti kvalitetne projekte temelja da bi sve ovo što se desilo zaboravili”, rekao je Lakušić.
“Očigledno je bilo propusta”
Dodao je da nekoliko stvari može biti razlog zašto su se srušile obnovljene kuće.
“Očigledno je bilo propusta, ali protokoli u građevinarstvu postoje od projektanta, nadzora i šefa gradilišta koji su odgovorni u procesu gradnje pa se tu lako ustanovi koliko je bilo toga. Dijelom je možda i obnova na postojećim temeljima, a dijelom je vjerojatno bila sanacija postojećih kuća”, rekao je Lakušić.
Rekao je i da je najprije potrebno provesti analizu u tlu kako bi se prikupili svi potrebni podaci potrebni za obnovu.
“Pitanje je koliko je geolozima potrebno vremena da bi definirali koja su to područja možda kritična pa možda na takvim dijelovima ne treba ni pristupati gradnji ili ju staviti u neku drugu fazu dok ne dođu do nekih preliminarnih podataka. Sve što je kratko i brzo, pitanje je koliko će to biti kvalitetno”, rekao je Lakušić.
“Kad se prvim istražnim radovima dobiju podaci u tlu, pristupa se izrade projekta građevine. Ako je riječ o potrebi da se u kratko vrijeme izvede i izgradi velik broj građevina u ovom ruralnom području, za to se biraju odgovarajuće metode gradnje, da li ona klasična ili gradnja s predgotovim elementima kako bi ubrzali sam proces gradnje i dobili zamjenske kvalitetne građevine na ovom području”, istaknuo je Lakušić.
Obnova Zagreba i petrinjskog područja
Uspoređujući petrinjsko područje sa Zagrebom, naveo je da će se u Zagrebu vjerojatno primjenjivati klasična metoda.
“Ne smijemo zaboraviti da Zagreb čeka dugo obnovu. Zagreb nema toliko porušenih građevina kao na ovom području i Zagreb će sigurno koristiti klasične metode ojačanja građevina i pristupa obnovi”, rekao je te se osvrnuo na petrinjsko područje: “Sve alternative moraju biti u upotrebi ako želimo to u kratko vrijeme realizirati.”
“Jedno od alternativa na ovom području sigurno će biti gradnja s predgotovim elementima koji će biti izvedeni u tvornici, dopremljeni na gradilište, stvorena građevina i dobivena čvrsta kuća”, dodao je Lakušić.
