Dalje od ekonomije i prava zagrebačko Sveučilište ne može ili ne želi – gotovo je svejedno – jer iz godine u godinu upravo ta dva fakulteta nude najviše upisnih mjesta, iako upisne kvote uopće ne odgovaraju interesima novih generacija, a još manje odgovaraju potrebama tržišta rada. Tako je i ove godine. Oni koji planiraju upisati neki od fakulteta na zagrebačkom Sveučilištu imat će na raspolaganju 2445 mjesta na Ekonomiji, te dodatnih 765 mjesta na Preddiplomskom stručnom studiju Poslovna ekonomija. Više od bilo kojeg drugog fakulteta, piše Večernji list.
Četvero za jedno mjesto
Prema upisnim kvotama drugi je po broju upisnih mjesta za studente Pravni fakultet, a od ukupno 14.097 budućih studenata koji će u akademskoj 2021./2022. godini započeti s visokim obrazovanjem, moći će ga upisati njih 1173. Na trećem mjestu po upisnim kvotama je Filozofski fakultet koje je za novu akademsku godinu osigurao 1106 mjesta. Suprotno ponudi upisnih mjesta, u posljednje četiri godine budući studenti najviše su zainteresirani za logopediju, psihologiju, kriminalistiku, fizioterapiju, sestrinstvo, radiološku terapiju. Na tim se smjerovima u prosjeku za jedno upisno mjesto bori čak četvero studenata, no zagrebačko Sveučilište tu ne podiže upisne kvote iako one znatno zaostaju za potrebama na tržištu rada. Štoviše, ove godine na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu smanjen je broj upisnih kvota s prošlogodišnjih 214 na 154, s tim da je na logopediji kao i lani ponuđeno 50 upisnih mjesta, a prošle se godine za jedno mjesto borilo čak osmero maturanata kojima je logopedija bila prvi izbor. Na spomenutom fakultetu manje mjesta ove godine bit će za upis socijalne pedagogije koja prima 52 buduća studenta dok ih je lani upisivala osamdesetak, a ukupno 52 upisna mjesta su i na studiju rehabilitacije.
Fakulteti koji se mogu pohvaliti povećanom upisnom kvotom za ovu godinu jesu Akademija dramskih umjetnosti koju će ove godine moći upisati tridesetak studenata više nego lani, no to ne znači da se za glumački smjer išta promijenilo – tamo primaju 12 studenata. Na Hrvatskim studijima također je povećana upisna kvota – ove godine bit će primljen 21 student više u odnosu na lani.
Traže studij koji jamči posao
Promatrajući ukupno novu akademsku godinu, zagrebačko Sveučilište imat će 90 studenata manje nego lani, no i dalje na svim hrvatskim fakultetima u posljednje tri godine ima više mjesta nego što je budućih studenata. I dok maturanti već posljednje tri godine kao izborni predmet na maturi upisuju fiziku, biologiju, informatiku kako bi se pokušali izboriti za fakultete nakon kojih će ujedno i brže pronaći zaposlenje, visokoobrazovne ustanove i dalje pod vodstvom rektora Damira Borasa ne prate trendove niti rade na povećanju kvota za smjerove za koje se bore najbolji studenti.
Naime s najboljim prosječnim ocjenama iz srednje škole koje prelaze prosjek od 4,72 učenici se doslovce hrvaju za upis farmacije, logopedije, temeljnih medicinskih znanosti, psihologije, biologije i dentalne medicine, a kada ne uspiju upisati te smjerove, najbolji učenici i dalje ne biraju ekonomiju i pravo koji doslovce već desetljećima zauzimaju najviše upisnih kvota, donosi Večernji list.
Sreća u nesreći jest da ti najbolji, koji ujedno diktiraju trendove u izbornim predmetima na državnoj maturi, imaju na raspolaganju po 700 upisnih mjesta na Prirodoslovno-matematičkom, Fakultetu elektrotehnike i računarstva te Fakultetu informatike i organizacije te ondje doista stječu znanje kojim mogu konkurirati vršnjacima u većini EU zemalja.
