"Temeljem prakse zemalja koje su uvele euro kao nacionalnu valutu, očekujemo da će se prilikom zamjene kune za euro vratiti oko 1,1 milijarda komada kovanica kune koje ukupno teže kao 120 zagrebačkih električnih tramvaja te više od 500 milijuna komada novčanica kune (oko 320 milijuna iz optjecaja + logističke i strateške pričuve) koje bi položene jedna na drugu formirale 50-kilometarski stup, dakle gotovo 6 visina Mount Everesta", kažu iz HNB-a.
Efektna je to usporedba sa zagrebačkim električnim tramvajima. Ali kako ima puno Dalmatinaca koji ne znaju kako izgleda zagrebački tramvaj, za njih ćemo reći da tih 5.200 tona kovanica stane u jedan brod Jadroplova, npr. u M/B "Solin" i još ostane mjesta za 7.500 tona žita. Šalu na stranu, Hrvatska od početka 2023. godine prelazi na euro, no što će se dogoditi s kunama i lipama koje su u Hrvatskoj u optjecaju od Dana državnosti, 30. svibnja 1994. godine pitali smo Hrvatsku narodnu banku.
Kune na čuvanju
Iz Hrvatske narodne banke su odgovorili kako će nakon što banke dostave novčanice i kovanice kune iz optjecaje u gotovinske centre, provjeriti zaprimljene količine te ih pohraniti u svoje trezore. Zatim će novčanice kune sukcesivno uništavati na svojim sustavima za obradu i uništavanje novčanica. Kovanice kune će se nakon povlačenja iz optjecaja također pohraniti u posebnom, čuvanom prostoru, na određeno vrijeme. Nakon toga će se, ovisno o situaciji na otvorenom tržištu metala sukcesivno demonetizirati i/ili čuvati do isteka krajnjeg roka za zamjenu pa monetizirati kao sirovina.
Od HNB-a nismo dobili podatak koliko je u apoenima od jedne kune ili pet kuna u tih 5.200 tona pa bi svaki izračun koliko nam kovanice kao sirovina vrijedi danas bilo prilično nagađajući. No, ako bi se ipak upustili u "odokativnu" metodu pa u izračun uvrstili da se radi o cca 60 posto bakra, 20 posto nikla i 12 posto cinka, po današnjim cijenama tih metala na tržištu bi se lako prodalo za 54 milijuna eura ili za 100 milijuna kuna manje nego što je jednom hrvatskom umirovljeniku iz okolice Šibenika leglo na bankovni račun prije koji mjesec i to, što bi se reklo, iz čista mira. Komad iskovane kune u prosjeku bi kao sirovina vrijedila 35 lipa.
Tolari u eure
Banka Slovenije nam je bila puno susretljivija, ali i dala više podataka, što je razumljivo jer su zamjenu tolara za euro davno prošli. Slovenski tolar (SIT) bio je valuta u Republici Sloveniji od 1991. do 2007. godine, a novčanice su se počele uništavati već u drugoj polovici 2006. godine kada su se počele postupno vraćati iz optjecaja. Uništavanje se dogodilo na strojevima za obradu novčanica, gdje se novčanica reže u hodu, a kasnije su ti rezanci (ne više novčanica) poslani na spaljivanje.
"Imali smo dva različita postupka uništavanja kovanog novca tolara. Prema prvom postupku, prvo smo demonetizirali tolare, a kasnije ih prodavali kao sirovinu. U drugom postupku jednostavno smo prodali tolare kao sirovinu (bez demonetizacije), budući da je već prošao rok od 10 godina zamjene, kada te kovanice više nigdje nisu bile zamjenjive, pa nije bilo rizika od otuđenja i mogućeg unovčavanja (demonetizacija stoga nije bila potrebna)", kazali su nam iz Banke Slovenije.
U lipnju 2006. u optjecaju je bilo 133,8 milijuna tolarskih novčanica i bonova, što je iznosilo 907,2 milijuna eura. Krajem listopada 2022. u optjecaju je bilo još 67,2 milijuna komada tolarskih novčanica i bonova, što iznosi 31,6 milijuna eura. Stoga je iz optjecaja u količini vraćeno cca. 50% svih tolarskih novčanica i bonova, a vrijednosno 96,5%.
Slovenci zadržali kovanice
Što se tiče tolara, u lipnju 2006. u optjecaju je bilo 528 milijuna komada tolara, što iznosi 15,5 milijuna eura. Početkom 2017. (nakon završetka 10-godišnje zamjene tolara) u optjecaju je bilo 443,4 milijuna komada tolara u ukupnoj vrijednosti od 8,9 milijuna eura. Tako je iz prometa količinski vraćeno cca. 16% svih tolarskih kovanica, a 42% po vrijednosti.
Uništena je sva tolarska gotovina (novčanice i kovani novac) povučena iz optjecaja. Nakon uvođenja eura, Banka Slovenije uništila je 67 tona tolarskih novčanica i bonova koji su se vratili iz optjecaja te 535 tona tolarskih kovanica koje su se vratile iz optjecaja. Naravno, uništeni su i neki tolari iz zaliha Banke Slovenije (jer nisu bili u optjecaju) i nisu uključeni u gornje brojke.
Toliko od Banke Slovenije, a DalmacijaDanas objavit će kad će se početi spaljivati kune, a kovanice prodavati na burzi sirovina.
