Institucionalizacija odnosa Hrvatske i NATO-a započinje ulaskom Hrvatske u program Partnerstvo za mir 2000. godine. U svibnju 2002. godine Hrvatska dobiva poziv za sudjelovanjem u Akcijskom planu za članstvo NATO-a te u listopadu iste godine predaje Savezu svoj prvi Godišnji nacionalni program. Radi se o dokumentu u kojemu država kandidatkinja za članstvo predstavlja reforme koje je provela u protekloj godini na političkom, sigurnosno-obrambenom te gospodarskom planu.
Na sastanku na vrhu NATO-a 2006. godine u Rigi, Savez iskazuje spremnost na sljedećem sastanku na vrhu u Bukureštu pozvati države kandidate koji zadovolje uvjete članstva. Time Hrvatska, po prvi puta, dobiva jasan vremenski okvir za članstvo. Na summitu NATO-a u Bukureštu u travnju 2008. godine Hrvatska dobiva pozivnicu za članstvo u NATO-u. Uslijedila je ratifikacija hrvatskog Pristupnog protokola u nacionalnim parlamentima država članica te polaganje svih nacionalnih ratifikacijskih instrumenata pri depozitaru Sjevernoatlantskog ugovora, Državnom tajništvu SAD-a. Prvoga travnja 2009. godine Hrvatska je polaganjem svog ratifikacijskog dokumenta postala članicom NATO-a. Prema posljednjim dostupnim podacima, Hrvatska je za članarinu u NATO-u 2018. godine izdvojila preko 31 milijuna kuna.
Evo što je povodom 11. godišnjice članstva u NATO-u poručio ministar obrane Damir Krstičević.
- Poštovani pripadnici Hrvatske vojske i djelatnici Ministarstva obrane, dragi građani Republike Hrvatske. Čestitam vam 11. obljetnicu članstva Republike Hrvatske u NATO savezu!
Članstvom u NATO savezu Hrvatska je ostvarila jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih i sigurnosnih ciljeva od svoga osamostaljenja te aktivno pridonosi svjetskoj i europskoj sigurnosti. Postali smo dio jakog sustava kolektivne obrane.
To ne bi bilo moguće da hrvatski branitelji nisu obranili i oslobodili našu Domovinu. Stoga, zahvaljujem svim braniteljima, posebno onima koji su dali najviše za našu slobodu.
NATO nam je otvorio perspektive, suradnju s partnerima te mogućnost doprinosa kolektivnom miru. Zajedničkim uvježbavanjem i sudjelovanjem u NATO vođenim misijama, operacijama i aktivnostima jačamo našu interoperabilnost sa saveznicima. Ipak, poučeni iskustvima iz Domovinskog rata i današnjim krizama ne smijemo zanemariti naše sposobnosti da budemo samostalno spremni odgovoriti na sve izazove.
Hrvatski vojnik je danas brend, poštovan i cijenjen od naših partnera i saveznika.
Aktivno sudjelujući u raspravama među saveznicima u Sjedištu NATO-a u Bruxellesu, kao i u svim odlukama koje države članice ondje donose konsenzusom, Hrvatska daje i vlastiti izravan doprinos provođenju aktivnosti koje provodi NATO, a time i ostvarenju zajedničkih zadaća i ciljeva koje stoje pred Savezom.
Dodatno, svjesni kako je naša odgovornost za vlastito susjedstvo ulaskom u NATO savez još dodatno porasla, Hrvatska se u okviru NATO-a afirmirala kao jedan od najsnažnijih zagovaratelja daljnjeg proširenja Saveza na prostor Jugoistoka Europe.
Članstvo Republike Hrvatske u NATO savezu omogućilo je da zajedno s ostalim saveznicama oblikujemo politiku Saveza, te aktivno doprinosimo procesima izgradnje svjetske i europske sigurnosti, a s druge strane, dalo nam je dodatni poticaj u razvoju niza sposobnosti od koristi za našu nacionalnu sigurnost kojima ujedno doprinosimo vlastitim i NATO sposobnostima.
Unatoč promjeni sigurnosne paradigme i pojavi novih sigurnosnih izazova kojima svakodnevno svjedočimo, na nama je da nastavimo s predanim radom i jačanjem sposobnosti Hrvatske vojske kao važne sastavnice NATO saveza te glavnog jamca sigurnosti i stabilnosti Republike Hrvatske. Jaka Hrvatska vojska je naša trajna misija i ona nema alternativu.
Čestitam vam još jednom 11. godišnjicu članstva u NATO savezu
