Dalmacija Danas predstavlja svog novog kolumnista, Gorana Šafareka.
Goran Šafarek diplomirao je na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu na kojemu se i zaposlio kao znanstveni novak – asistent. Radio je na znanstvenom istraživanju fitoplanktona Jadranskog mora.
Bio je član uredništva znanstvenog časopisa Acta Botanica Croatica. Sudjelovao je na brojnim stručnim i znanstvenim u Hrvatskoj. Radio je na više projekata povezanih s turizmom i održivim razvojem ekološkog turizma i turizma promatranja ptica. Godinama se bavi istraživanjem i promoviranjem hrvatskih rijeka. Bio je sudionik više znanstvenih ekspedicija. Prilikom tih istraživanja otkriveno je i desetak vrsta vodozemaca i gmazova. Objavio je preko sto popularnih članaka u različitim časopisima: Meridijani, National Geographic, GEO, itd.
Objavio je nekoliko knjiga, među njima Rijeke Hrvatske, Životinje Hrvatske, Priroda Hrvatske, Vodena blaga Hrvatske itd. U suradnji s Hrvatskom televizijom sudjelovao je u snimanju nekoliko dokumentarnih filmovaU posljednje vrijeme pomoću fotoaparata i kamere u knjigama i časopisima i filmovima promovira hrvatsku prirodu s ciljem održivog korištenja prostora. Pratite ga na Instagramu i Facebooku i Youtubeu.
Na našem portalu Goran će objavljivati svoje foto i video reportaže, većinom iz Dalmacije.
Nepoznata lica Krke
Ljeti na tisuće ljudi obilaze rijeku Krku i njen centar Skradinski buk. Na mostiću tada zna nastati nevjerojatan zastoj. Većina njih međutim vidi vrlo mali dio parka, njene najpoznatije vizure. No rijeka Krka je velike, kao i njeno zaleđe što pruža mnogo više.
Usporeni dio Krke tik uz gornji dio Skradinskog buka iz zraka izgleda kao labirint jezeraca i šumaraka. To je klasično protočno jezero kakve imamo na Plitvicama, Mrežnici i na ostalim krškim rijekama. Voda tu sporije teče pa se stvara prava močvarna vegetacija. Bogatstvo biljaka i staništa prihvatile su i životinje. U vodama živi više vrsta endemskih riba: zlousta, glavatica, sval, drlja, svjetlica, oštrulja, mren, ilirski klen, visovački glavočić te dalmatinska gaovica.
Da bi se to bogatstvo riba dobro vidjelo, valja zaroniti ispod površine rijeke. To je pravi podvodni botanički vrt, gdje se vodeno bilje tiska za prostor, a turisti koji prolaze stazama tek malo podalje, nisu toga ni svjesni. Dno nije jednolično, već je oblikovano sedrom, negdašnjim barijerama koje sada nisu u funkciji. Sedra je oblikovale grote, podvodne strmce, male pećine. Među lopočima i ostalim biljem provlače se velika jata drlja, na desetke riba koje svjetlucaju na suncu koje se lako probija kroz bistru vodu. Na njih vreba ribarica, vodena zmija koja se izvrsno snalazi po dnu. Po lopočima i drugim plutajućim listovima pare se vretenca. Mužjak u zagrljaju tiska ženku koja polaže jaja zaronivši zadak ispod površine vode. Život buja u Krki kao malo gdje drugdje.
Priča nije gotova ni iza posljednjeg slapa Skradinskog buka. Uz most, voda u trenu mijenja svoju prirodu, iz površinske bistre, slatke vode, ulazi su u mutnu, slankastu. Već se ovdje odvajaju dva sloja, a utjecaj mora koje dopire uz dno zaslanjuje i stvara boćate uvjete. Cipli koji jurcaju dokazuju to, baš kao i jegulje na dnu.
Ovo nisu sva skrivena blaga rijeke Krke, no i to je već mnogo više nego mnogo duže, ali jednolične rijeke. Kombinacija krša i vode stvara nevjerojatne oblike, kako reljefa, tako i života.
Ronjenje i snimanje iz zraka je urađeno uz dopuštenje NP Krka.
