Prije više od 1.700 godina car Dioklecijan dao je u Splitu sagraditi svoju palaču. Upravo Dioklecijanova palača ono je po čemu smo poznati diljem svijeta, ali sami smo često nesvjesni njezine vrijednosti. I nije ona jedino blago koje nam je ostalo još od starih Rimljana. Na našem području toliko je arheološkog blaga da nije sve niti istraženo. Svako malo iznenadi nas neko novo otkriće.
Važno sjecište prometnih pravaca
Tako nam je danas recimo Dugopolje važno sjecište prometnih pravaca koji spajaju obalu i unutrašnjost Dalmacije, sjever i jug Hrvatske, a važno sjecište bio je i u antičko doba. Jeste li to znali? U Dugopolju postoji očuvana staza u duljini oko 2 km, a spajala je Salonu sa dva naselja u današnjoj Zagori.
„Staza je očuvana u duljini od 1,5 rimsku milju (oko 2 km), a ostaci ove cestovne komunikacije odgovaraju osnovnom pravcu rimskih cesta koje su se napuštajući antički grad Salonu, administrativno središte rimske provincije Dalmacije, preko Kliškog prijevoja pružale duž dugopoljske visoravni i kod zaselka Kapela razdvajale u dva smjera; prema naselju Aequum (današnji Čitluk kod Sinja) i prema vojnom logoru Pons Tiluri (današnji Gardun kod Trilja). Ovaj prometni pravac bio je u uporabi kao kolna cesta vjerojatno do 7. stoljeća i velike seobe naroda koja je preplavila negdašnji prostor Rimske Dalmacije“, opisano je na stranici Visit Dugopolje.
Isto tako, na području Dugopolja su se prije izgradnje autoceste koja danas spaja sjever i jug zemlje obavljala arheološka istraživanja koja su nam donijela važna otkrića.
„Položaj uz glavne cestovne pravce sigurno je odigrao veliku ulogu u ekonomskom životu ovog prostora. Dugopoljski prostor okružuje više antičkih cestovnih pravaca s ulogom magistralnih prometnica, odnosno poveznica salonitanske luke i unutrašnjosti provincije. Prijevojem između brda Orguz i Metaljka koji se nalazi 200 metara sjeverozapadno od lokaliteta, prolazila je cesta a colonia Salonitana ad fines provinciae Illyrici koja se spuštala preko Križica na Dicmo. Također se nešto zapadnije od dugopoljskog naselja Kapele od iste ceste jedan krak odvajao prema današnjim mjestima Liska i Bisko, a u ono doba glavna smjernica je bio Tilurij i prijelaz preko rijeke Cetine. Dugopoljskim krajem išla je još jedna prometnica koja se od glavne magistrale odvajala kod Klapavica, te zatim uz sjeverne obronke Mosora išla prema sjeveroistoku gdje se opet spajala s onom koja ide prema Tiluriju. Abramić u svom radu ucrtava cestu koja se od Kapele u polukružnom luku spaja s cestom koja prelazi preko Biska prema Tiluriju. Prema ovom kratkom pregledu jasno je da je lokalitet u Vučipolju bio u središtu prometnih pravaca, a postoji mogućnost da se čak i nalazio točno na pravcu koji je od Kapele kretao prema Tiluriju. Ovo je jako bitna konstatacija jer nam pruža mogućnost da s velikom vjerojatnošću pretpostavimo postaju vojnog ili civilnoga karaktera, a uz koju se mogao razviti i veći naseobinski kompleks. Tu mogućnost napominje već Cambi, te uz nadziranje prometnih pravaca povezuje nalaze rimskih vojničkih stela u istraženoj grobnici. Ipak našim istraživanjem nismo ušli u trag ostatcima koji bi vremenski odgovarali stelama, tako da eventualno pitanje mjesta stacionara vojnih jedinica još uvijek ostaje neriješeno“, opisali su u svom znanstvenom članku pod nazivom „Novi prilozi arheološkoj topografiji dugopoljskoga kraja“ Igor Borzić i Ivana Jadrić sa Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Otkriveni kolotrazi
Kao što smo rekli, područje je toliko bogato da svako malo nađemo neke nove dokaze antičkog života. Upravo nešto novo na području Dugopolja otkriveno je zahvaljujući entuzijastu Mariju Kozini iz Velića, zaljubljeniku u našu kulturnu baštinu. Upravo on uočio je na tom području kolotrage, a umalo je sve završilo velikom tragedijom – uništenjem vrijednog lokaliteta. Inače, kolotrazi su tragovi koje su na kamenu ili tvrdoj podlozi ostavili kotači rimskih kola, zbog dugotrajnog i ponavljanog prolaska vozila istom trasom.
Što se zapravo dogodilo? Na lokaciji gdje je Marijo Kozina (a riječ je o usjeku ispod autoceste, između Krušvara i Biska) uočio kolotrage privatni investitor koji je dobio pravo korištenja parcele - trebao je posaditi vinograd. Zbog toga je na tom mjestu viđen bager. Znajući što se točno tu krije, Kozina je obavijestio sve moguće – od Konzervatorskog ureda, preko Općine Dugopolje do Ministarstva kulture i medija… Naveo je da na spomenutoj lokaciji dolazi do devastacije antičke ceste te su svi radovi i prekinuti. Bilo je to još prošle godine.
Opet bager?
Nakon godinu dana šok i nevjerica, na istom mjestu – opet bager. Ponovno je kontaktirao Konzervatorski odjel u Splitu i rečeno mu je, kako nam tvrdi, da – ništa na spornom lokalitetu nije pronađeno.
Poslali smo upit Konzervatorskom uredu u Splitu o spomenutoj lokaciji, zanimalo nas je – je li ipak nešto pronađeno na tom lokalitetu ili nije te kako će se dalje postupati (u slučaju da je nešto pronađeno). I čini se da ipak nešto jest otkriveno.
„Obavještavamo Vas da su po zaprimljenoj prijavi o devastaciji antičke ceste u Dugopolju djelatnici Područnog konzervatorskog ureda u Splitu obavili konzervatorski očevid na k.č. 1044/3 k.o. Dugopolje površine 221.869 m² koja je zbog velike površine snimljena i iz zraka. Radovi su trenutno zaustavljeni na dijelu k.č. 1044/3 k.o. Dugopolje gdje je arheološkim pregledom terena utvrđen pravac pružanja antičke ceste i na pretpostavljenom dijelu pružanja ceste na kojem se od 31. listopada 2025. godine obavljaju arheološka istraživanja koja provodi Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Do sada su na k.č. 1044/3 k.o. Dugopolje pronađeni ostaci antičke ceste u dužini otprilike 50 metara koji se na krškom terenu uočavaju u vidu kolotraga u vapnenačkoj stijeni. Također je utvrđen njen pravac pružanja prema sjeveru te su kolotrazi pronađeni i na susjednoj parceli. Po završenim arheološkim istraživanjima Područni konzervatorski ured u Splitu donijeti će rješenje o mjerama zaštite s točno utvrđenim koridorom i načinom zaštite antičke ceste. Na k.č. 1044/3 k.o. Dugopolje obavljaju se pripremni radovi za sadnju vinograda unutar kojeg će pronađeni ostaci antičke ceste u dogovoru sa investitorom biti prezentirani“, odgovor je glasnogovornice Ministarstva kulture i medija Renate Margetić Urlić.
Nakon svega se samo nadamo da će se učiniti sve da se ova arheološka senzacija ipak sačuva.
