Još su komunisti došli na ideju da iznad Korešnice, na lokalitetu Brdine, koje nisu ništa drugo nego padine lijepog nam Mosora, došli na ideju prvo izgradnje gradske bolnice, a potom i naselja. Osamdesetih godina ispod Brdina izgradilo se "Pilot naselje" što je je trebalo biti uvod u intenzivnije naseljavanje ovog područja, no sjeverno od ceste koja prolazi ovim područjem do danas nije napravljena nijedna kuća, nijedan stan. Srećom, ako pitate mnoge Žrnovčane. Naime, s vremena na vrijeme "uskrsne" ideja o izgradnji novog splitskog gradskog kvarta na Brdinama, a posljednji koji je takvu ideju objeručke prihvatio bio je ex gradonačelnik Andro Krstulović Opara. Kako je bilo s većinom Oparinih projekata, tako ni ovaj nije bio mrzak aktualnom gradonačelniku Ivici Puljku koji je osobito u prvom dijelu svoga mandata najavljivao izgradnju novog naselja.
Već spomenuti otpor ideji dijela Žrnovčana, koji se posebno artikuliran aktivnostima udruge Žrvnja, najbolje se mogao vidjeti na javnoj tribini koju je ova udruga lani organizirala u mjesnoj školi, a na koju su došli i vrh grad gradske uprave i svi relevantni "akteri".
Što je Žrnovčanima sporno oko najave izgradnje novog naselja? Prije svega lokacija. To je brdsko područje na padinama Mosor koje Žrnovčani gledaju kao svojevrsnu svetinju, slično kao što Splićani gledaju na Marjan. Uostalom, cijelo područje je pod zaštitom NATURA 2000. Kako ističu, ne radi se o klaustrofobičnom stavu da ne žele primiti nove stanovnike nego ne žele gledati zgrade na padinama Mosora kada postoje dijelovi grada koji su još nenaseljeni, kojima su vlasnici RH ili Grad, i koji za razliku od Mosora unaprijed ima potrebnu infrastrukturu. Čak i kada se riješe vodovod i kanalizaciji čiji je projekt konačno u realizaciji, do Brdina iznad Korešnice vodi cestica koja je sve samo ne dostatna za buduće naselje od skoro 4000 stanovnika. Tim nevjerojatnije zvuči da postojeći plan za ovog naselje ne sadržava izgradnju škole, vrtića ni slično. "Ako se jednom počne s urbanizacijom Mosora, to će biti samo početak, a to je onda kraj Žrnovnice. Moramo li baš sve pretvoriti u beton, je li to doseg društva u kojem živimo", pitaju se iz udruge Žrvanj.
U posljednje vrijeme izuzetno aktivna čelnica Gradskog kotara Šine, a sada i čelnica Građanske inicijative "Split je naš!", Marina Kovačević, sazvala je danas konferenciju za medije i to na lokaciji koja bi uskoro trebala postati novo splitsko naselje.
Najavljeno je da će tema konferencije biti zahtjev Građanske inicijative "Split je naš!" za izgradnjom gradskih stanova za dugoročni najam građana Splita na Korešnici, no novinari su ostali pomalo iznenađeni tijekom kojim je konferencija išla.
"Radi se o zemljištu od 15 hektara. Ovdje će proći Aglomeracija, Žrnovnica će se napajati iz rijeke Jadro, a stiže i kanalizacija. Zbog svega ova netaknuta priroda više neće biti netaknuta. Žrnovica je kroz povijest puno dala Splitu i jako malo dobila. Kada se Hrvatska osamostalila, sve nekretnine koje su bile u vlasništvu Mjesne zajednice Žrnovnica postale su vlasništvo Grada Splita. Grad Split ima proračun od 335 milijuna eura, a Žrnovnica, koja je jedna od 34 splitska mjesna odbora, ima proračun od 30.000 eura. Takav pristup nije dobar", uvodno je rekla Kovačević, a onda je iznenadila prijedlogom za Žrnovčane.
Predložila stvaranje općine Žrnovnica
"Moje rješenje je da Žrnovnica postane općina, da preuzme svoju sudbinu u svoje ruke. I postojeći UPU i predloženi GUP ovdje, na padinama Mosora, predviđaju naselje s brojem stanovnika koji odgovara onome koji već sada živi u Žrnovnici. U tim planovima nema nove škole, a to bilo strašno opterećenje. Ne smijemo dozvoliti da se kompletno novo naselje nakalemi na ovoj lokaciji uz ovaj plan nepostojeće infrastrukture. Nažalost, Žrnovnica kao mjesni odbor u sklopu Grada Splita nema pravo glasa. Općina Podstrana je bila zabačeno mjesto, od kada je postala općina je procvjetala. Tako se dogodilo sa svima koji su se osamostalili u vlastitu jedinicu lokalne samouprave", otkrila je.
Novinari su Kovačević upitali zašto bi Grad Split gradio stanove, ako bi Žrnovnica postala samostalna općina.
- Nudim priliku građanima Žrnovnice da sada reagiraju, dok je na vrijeme. Splićanka sam po rođenju, ali sam žrnovska nevista. U ovoj situaciju na Žrnovnicu ne misli nitko. Iz mjesnog odbora nitko ne misli, bilo o kojoj političkoj opciji da se radi, jer su oni dio Grada Splita. Na Žrnovnicu moramo misliti mi koji smo s Žrnovnicom povezani.
Splitski zbjeg, a to je moja generacija, mi Splićani koji nemamo gdje živjeti, odlazimo u okolna sela. Neka takvi ljudi dođu ovdje, na ovo mjesto. Grad Split mora napraviti stanove koji će ostati gradski, koji se neće prodati jer je dosta više apartmana koji su subvencionirani našim novcem, vidimo to svaki dan na Bookingu i ostalim platformama. Želim da Grad napravi stanove ovdje ze splitski zbjeg.
"Zašto na presici nema nikoga iz Žrnovnice koje se ovo tiče", upitana je.
- Udala sam se za Žrnovčanina, pa itekako imam kontakta s lokalnim stanovništvom. Na kraju krajeva, pokopat ću se tu i nije mi svejedno hoću li počivati u miru ili neću. Ovo zemljište nije netaknuti, Aglomeracija će ga razrovati. Treba vratiti kontrolu nad time što se ovdje događa. Ako se to ne dogodi, Grad Split i dalje ima mogućnost da za nula eura dobije 15 hektara zemljišta. Ta mogućnost je na stolu, to je Plenković donio Gradu Splitu 2018., pod uvjetom da je to za socijalno priuštivu stanogradnju. Vile i bazeni ovdje nisu prihvatljivi.
Ovaj je prostor odavno određen da bude stambeni. Želimo ovdje vidjeti stanove za dugoročni priuštivi najam lokalnog stanovništva.
Riječ je potom uzeo Mate Buljubašić, predsjednik splitskog ASH, tajnik GK Sirobuja i Šine, te MO Kamen i Stobreč, tajnik Građanske inicijative „Split je naš!“, prvi autor projekta izgradnje gradskih stanova za priuštivi najam na Korešnici.
- Moja stranka Akcija socijaldemokrata Hrvatske još 1997. napravila je cijeli program koji smo ponudili gradu Splitu, a tiče se stambenog zbrinjavanja 10.000 podstanara. Danas je problem aktualniji nego ikada, stambeni kvadrat se ne može naći ispod 4 do 5 tisuća, najam je 900 eura. Nudimo projekt koji je utemeljen na članicama EU, a to je da nitko ne bi trebao platiti najam preko 300 eura. Neki to sada zovu priuštivi, prije su ga zvali POS, a ja kažem prihvatljivi i prilagođeni stan. Namjera nam je da se upravo ovdje ne dogode privatni stanovi, jer je privatna izgradnja favorizirana. Neka privatni grade, ali Grad mora graditi stanove za podstanare, najam. Ovdje nikome nije smetalo kada se pokušalo graditi vile s bazenima. Ako želimo da se grad pravilno razvoja, to bi značilo isključivo širenje na istok. No treba ga definirati, a ne getoizirati. Moraju se graditi škole, vrtići, obiteljska medicina, igrališta, nema razloga da se ovdje čovjek ne osjeća ugodno. Visina najamnine ne smije biti iznad 30 posto od njihovih primanja. OVaj projekt se može financirati EU sredstvima. U cijeloj Europi je tendencija dislociranja sadržaja van gradskih centara.
Buljubašić je upitan je li trend u svijetu devastacija posljednjih gradskih zelenih površina...
- Ni u kom slučaju, zelenilo treba saditi. Mi ovo gradimo za 10.000 ljudi koji su u podstanarstvu i koji su otišli na privremeni rad. Da bi ih zadržali, moramo napraviti konkretne korake.
Valentina Lauš-Mrusek je arhitektica i urbanistica iz Münchena, te stručna savjetnica Građanske inicijative „Split je naš!“. Predstavila je njemačka iskustva s njihovom verzijom POS-a i objasnila zašto su taj model odbacili. Predstavila je model izgradnje i financiranja gradskih stanova za priuštivi najam koji se uspješno primjenjuje u Münchenu i drugim njemačkim gradovima.
"Pokušava se ta siva energija za stanogradnju, pokušava se sve više zelenila uključiti u planove, stavlja se naglasak na objekte koji se zajednički koriste itd. Financiranje je kombinacija državnog, gradskog i privatnog", kazala je Lauš-Mrusek ne odgovorivši precizno jer li konkretna lokacija na padinama Mosora dobra za ovaj prijedlog.
Video cijene konferencije za medije možete pogledati u nastavku:
