Epidemija koronavirusa koja je potekla iz kineskog grada Wuhana može se smatrati prvom 'infodemijom'. Ovu kovanicu riječi informacija i epidemija prva je iskoristila Svjetska zdravstvena organizacija.
U izvještaju 2. veljače nazvala je novi koronavirus 'golemom 'infodemijom', referirajući se na 'prekobrojnost informacija - od kojih su neke točne, a neke ne - zbog kojih je teško ljudima pronaći vjerodostojne izvore i pouzdane upute kada im trebaju'. Lažne informacije šire se 'brže od virusa', upozorio je menadžer za digitalna poslovna rješenja WHO-a Andrew Pattison.
Od koronavirusa je prema posljednjim službenim podacima umrlo 2619 ljudi diljem svijeta, od čega 2592 u Kini. Globalno je potvrđeno 79.000 slučajeva zaraze, od čega 77.152 u Kini. Međutim, novi klasteri epidemije izbili su u Italiji, Južnoj Koreji i Iranu, gdje se zaraza širi dramatičnom brzinom.
U Italiji je umrlo sedmero ljudi, preko 200 ih je zaraženo, u Iranu ih je umrlo 12, a prema nepotvrđenim informacijama koje je iznio gradski zastupnik u gradu Komu, njih čak 50. No iransko ministarstvo zdravstvo demantira njegovu tvrdnju. I to je samo posljednji primjer informacijske kakofonije i konfuzije koja vlada oko koronavirusa.
Neprovjerene glasine o razmjerima same epidemije i njenom širenju u druge zemlje
Indirektne posljedice ove infodemije na svojoj su koži osjetili i Kinezi Tommy Tang i njegova djevojka koji su 19. siječnja otišli posjetiti njenu obitelj u Wuhanu za novogodišnje praznike. Već su čuli za novi koronavirus, ali mislili su da je lokaliziran na malo područje. Lokalna vlada uvjeravala je ljude da su ugroženi samo oni koji su posjetili određenu tržnicu s hranom i koji su se zarazili od divljih životinja na toj tržnici, piše MIT Technology Review.
To, naravno, nije bilo točno. Koronavirus se već tada naveliko širio s čovjeka na čovjeka. Dan ranije potvrđeno je 58 zaraženih, nakon prilično sumnjive 16-dnevne pauze između prve skupine od 41 zaraženog i 17 novih. A onda je 19. siječnja potvrđeno još 136 zaraženih u Wuhanu i još troje izvan Wuhana. Bilo je savršeno jasno da se radi o epidemiji.
Poplava informacija i dezinformacija ono je što najviše razlikuje koronavirus od SARS-a, MERS-a, zike, ebole i drugih sličnih epidemija. Teorija zavjere o virusima kao namjerno ili slučajno puštenom bio-oružju bilo je i ranije - s HIV-om, ebolom i zikom, ali širenje lažnih vijesti i neprovjerenih glasina oko novog koronavirusa je bez presedana. S ovom epidemijom došlo je i do novih, poput tvrdnje da je nastala jedenjem juhe od šišmiša ili da se liječi češnjakom, vitaminomC ili - izbjeljivačem.
Tu su i neprovjerene glasine o razmjerima same epidemije i njenom širenju u druge zemlje kojima se, u dobroj namjeri ili ne, širi panika među stanovništvo. Najnoviji primjer dolazi upravo iz Hrvatske, odnosno Splita, gdje WhatsAppom kola glasina da je potvrđena zaraza u splitskoj bolnici, iako je u međuvremenu službeno potvrđeno da je splitski pacijent na kojeg se sumnjalo negativan na koronavirus.
