Jučer su proglašeni dobitnici nagrade (stipendije) Shoemaker Near Earth Object (NEO) za 2019. godinu, a među izabranima se našao i naš poznati popularizator znanosti i lovac na asteroide Korado Korlević iz zvjezdarnice Višnjan.
Nagrada organizacije The Planetary Society - Grant Shoemaker Near Earth Object (NEO) - nazvana je po planetarnom geologu Geneu Shoemakeru, a njome se nagrađuju izuzetno uspješni astronomi amateri diljem svijeta koji pronalaze, prate i karakteriziraju asteroide koje prolaze relativno blizu Zemlje i koji mogu postati potencijalna prijetnja, piše Index.
Planetarna obrana i opasnost od asteroida
Dobitnici nagrade Shoemaker značajno su doprinijeli u dva područja planetarne obrane:
Karakterizacija: Neki dobitnici usredotočili su se na karakterizaciju asteroida, odnosno određivanje njihovih svojstava poput, primjerice, brzine okretanja oko svoje osi. Ako će neki asteroid možda postati opasan za naš planet, ova vrsta informacije mogla bi biti ključna u misiji odvraćanja ili uklanjanja asteroida.
Praćenje: Druga skupina dobitnika pratila su putanje asteroida i računala njihove orbite kako bi utvrdili koji od njih je potencijalno opasan za Zemlju.
Ovogodišnji pobjednici, piše Planetary Society, sudionici su dugogodišnje tradicije planetarne obrane, štiteći Zemlju od prijetnje udara asteroida. Nagrada od ukupno 57.906 američkih dolara dodijeljena je šestorici amatera astronoma iz četiri zemlje (tri kontinenta). A među njima je i naš Korado Korlević.
Zvjezdarnica koja je bila bolja i od NASA-e
Korado Korlević iz zvjezdarnice Višnjan nagrađen je s 10.825 dolara za unapređenje zrcala teleskopa zvjezdarnice, kao i za kupnju druge nove opreme kojom će biti moguće promatrati i pratiti mnogo tamnije objekte u svemiru.
No zašto je zvjezdarnica Višnjan toliko važna da joj se zbog nove opreme dodjeljuje stipendija (nagrada)? Ova naša zvjezdarnica usredotočena je na praćenje novootkrivenih objekata koji prolaze u blizini Zemlje (NEO). U posljednje dvije godine zabilježila je više od 1400 NEO-a, piše Index.
Podsjetimo, u ožujku ove godine zvjezdarnica Višnjan postala je vodeća na svijetu po praćenju asteroida, bolja i od NASA-e. Hrvatski je tim od početka 2019. odradio čak 54,5% posla (bili su koautori na 54% studija, no razni dijelovi posla vrednuju se različito) u praćenju tijela koja prolaze blizu Zemlje i predstavljaju moguću prijetnju za nju.
Legenda hrvatske astronomije Korado Korlević rekao je tada u intervjuu za Index da ih astronomi u svijetu ponekad u šali nazivaju Walmartom svjetske astronomije, u smislu da imaju najbolji omjer cijena u odnosu na proizvod - da se na njih troši najmanje kada se uzme u obzir posao koji odrađuju s obzirom na to da nemaju nikakvo institucionalno financiranje.
''Primjerice, Europska svemirska agencija u tom poslu ima dvije zvjezdarnice. One su u tome zajedno šest puta lošije od nas'', objasnio je za Index Korlević.
Tajna uspjeha Višnjana
Tajna hrvatskog uspjeha je u dva čimbenika. Da bi se razumio prvi, treba imati na umu da je ovdje riječ o projektu u kojem zajednički sudjeluje velik broj zvjezdarnica širom svijeta. Naime, nakon što zvjezdarnica na Havajima otkrije neki NEO, druge zvjezdarnice trebaju preuzeti njegovo praćenje. U protivnom se tijelo gubi.
''Mi smo oko 12 sati od Havaja i stoga smo gotovo na idealnom položaju da preuzmemo praćenje objekata koje oni otkriju. Oni će reći - u tom i tom grmu mogao bi biti zec - a mi potom pregledavamo grmlje. Na kraju Međunarodna astronomska unija objavljuje da je združenim radom otkriveno tijelo'', tumači Korlević.
No to nipošto nije cijeli odgovor. Drugi, važniji dio tajne uspjeha Višnjana je u razvoju novih metoda koje su timu omogućile da i s malo sredstava bude vrhunski.
Korlević kaže da uobičajena preporuka da treba slijediti tzv. najbolju praksu drugih nije najpametnija.
''Treba stvarati najbolju praksu. Mi smo krenuli raditi onako kako to drugi ne rade. Očekujemo da će nas neki sada početi slijediti jer je to najefikasnije, iako je jako teško raditi na takav način. Radili smo poboljšanja na više mjesta, od optimizacije promatranja do prihvaćanja stava da za veći teleskop nije svaka oblačna noć jednako oblačna ako se koristi i infracrveno svjetlo. U novije vrijeme vidimo da i drugi počinju raditi u oblačnim noćima'', kaže Korlević i pritom ističe da ima odličnu ekipu studenata i mentora koji su sposobni za inovativne načine razmišljanja
Vjerojatnost udara opasnog asteroida nije mala
Objekti koji prolaze između Zemlje i Mjeseca, uključujući i one koji prolaze na udaljenostima do oko milijun kilometara, stalno su oko nas. Je li neko tijelo opasno ili ne, u početku, odmah nakon otkrića, nije moguće znati - to se određuje prema njihovim brzinama i kutovima pod kojima se kreću na svojim orbitama.
S otkrivanjem asteroida smanjuje se prijetnja Zemlji jer su najopasniji oni za koje se uopće ne zna da postoje. Trenutno se zna za oko 19.000 tijela. Vjerojatnost za katastrofalni udar procjenjuje se na oko 1:100.000. Drugim riječima, u prosjeku jednom u 100.000 godina događa se neki udar katastrofalnih razmjera.
Korlević kaže da su astronomi trenutno došli do faze u kojoj se otkrivaju tijela koja nisu tako opasna, nego su u rangu asteroida koji je uzrokovao razaranje u Tunguskoj. Oni mogu spaliti neko područje a da ne naprave krater. Međutim svojim prodorom kroz atmosferu na tlu mogu spaliti površinu od nekoliko tisuća četvornih kilometara.
''Trenutno znamo za nekoliko objekata koji bi mogli biti vrlo opasni za Zemlju. Jedan od njih svakako je Apophis koji će predstavljati opasnost u travnju 2036. godine. On će 2029. proći kroz točku kaosa, nakon čega će se znati treba li ga uništavati, hoće li samo proći blizu ili ćemo izdati upozorenje da se ljudi evakuiraju iz priobalnih područja dok ne prođe tsunami.''
