Dobro je poznato da je covid-19 kod mnogih izazvao gubitak osjetila njuha, a u nekim se slučajevima taj problem zadržao i nakon preboljenja. Novo istraživanje konačno objašnjava zašto je to tako, piše N1.
Infekcija virusom SARS-CoV-2 potiče napad na živčane stanice (neurone) imunološkog sustava u nosu, ističe se u novom istraživanju, a tad dolazi do pada u broju tih neurona zbog čega ljudi ne osjete miris kao što su ranije osjetili. Osim odgovora na pitanje zašto se njuh nekim ljudima ne vrati, ovo istraživanje pomaže i u boljem razumijevanju dugog covida te zašto se neki ljudi od njega nikad u potpunosti ne oporave.
“Nasreću, velik broj ljudi će nakon akutne faze bolesti i nestanka njuha vratiti taj osjet u roku od nekoliko tjedana, no neki neće nikad. Moramo bolje shvatiti zašto nekima nestane njuh mjesecima, godinama nakon zaraze koronavirusom“, rekao je neurobiolog Bradley Goldstein sa Sveučilišta Duke u Sjevernoj Karolini.
Istraživanje je analiziralo uzorke zmazanih papirnatih maramica – njušni epitel – od 24 ljudi od kojih je devet imalo iskustvo dugotrajnog gubitka osjetila njuha nakon preboljenja covida-19. Na maramicama su bili uzorci neurona odgovornih za prepoznavanje mirisa.
Nakon detaljne analize znanstvenici su utvrđivali prisutnost T-stanica koje čine dio stečenog imuniteta, odnosno staničnu imunost koja pomaže tijelu da se bori protiv infekcije. Upravo ove T stanice poticale su odgovor na upalu u nosu.
No, kao što je slučaj s mnogim biološkim odgovorima, čini se da T stanice rade više štete nego koristi tkivu njušnog epitela. Upalni procesi su bili vidljivi i na tkivu na kojem SARS-CoV-2 nije bio potvrđen.
“Otkrića su nevjerojatna. Ovo gotovo odgovara nekom obliku autoimunog procesa u nosu”, rekao je Goldstein.
I dok je broj njušnih neurona bio niži kod sudionika koji su izgubili osjet njuha, znanstvenici su otkrili da su neki neuroni bili sposobni za samoobnovu čak i nakon napada T stanica. To smatraju ohrabrujućim znakom u odnosu na povratak njuha.
Znanstvenici također smatraju da bi slični upalni biološki mehanizmi mogli stajati i iza drugih simptoma dugog covida poput jakog umora, kratkoće daha i moždane magle zbog koje se osoba tepko koncentrira. No, ističu da sve treba još detaljnije istražiti na većem uzorku.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Science Translational Medicine
