SKLADATELJ Samuel Arnold
LIBRETO John O'Keeffe
Opsada Korčule
komična opera u 3 čina
REDATELJICA Branka Cvitković
DIRIGENT Josip degl'Ivellio
IZVEDBA Opera b.b. i Orkestar mladih glazbenika
KONCERTNI MAJSTOR Ivo Jukić
PRIJEVOD Dora Maček
PRILAGODBA TEKSTA Dora Golub
PRIPJEV I PRILAGODBA TEKSTA GLAZBA Silvio Foretić i Josip degl'Ivellio
ORKESTRACIJA, REDAKCIJA i NOTOGRAFIJA Josip degl'Ivellio
KOSTIMOGRAFIJA i SCENOGRAFIJA Dženisa Pecotić i Tihana Cizelj
OBLIKOVANJE SCENSKOG POKRETA Marija Kolb
OBLIKOVANJE SCENSKOG SVJETLA Ivica Aničić i Ratko Kalogjera
KOREPETITORI Helena Borović i Stipe Bakić
IZRADA SCENOGRAFIJE Mihovil Depolo
SLIKARSKI RADOVI Tihana Cizelj
GARDEROBIJERKA Doris Milić
GRAFIČKO OBLIKOVANJE IDENTITETA OPERE Danijel Iveta
ULOGE
POTEŠTAT, gradonačelnik Siniša Galović
POMPEJ, njegov sin Mladen Vujčić
JAKOV, Pompejev sluga Denis Bosak
STELA, namjesnikova kći zaljubljena u Pompeja Anabela Barić
BABA, udana žena zaljubljena u Pompeja Lidija Horvat Dunjko
STIPE, brijač Emanuel Tomljenović
TEREZA, njegova žena Antonia Dunjko
DORA, izbjegla robinja, kršćanka Marija Kolb
FREDERIK, izbjegli rob, kršćanin zaljubljen u Doru Mark Šokčić
TOM, engleski mornar Ronald Braus
SAM, engleski mornar Zvonimir Ivanović
SADRŽAJ OPERE
U Opsadu Korčule publiku uvodi Jakov, sluga vojnika Pompeja, varalice i kukavice kojeg narod Korčule štuje i smatra hrabrim čovjekom, premda je on zapravo izdao svojeg prijatelja Frederika, bivšeg Jakovljeva gospodara i pravog junaka u borbi protiv Turaka. Pompej je ujedno sin gradonačelnika, Poteštata, i ženskar te zavodi čak i kćer namjesnika Korčule, Stelu. Kad Pompej baci oko na Doru, odbjeglu tursku robinju i Frederikovu odabranicu, lukavi Jakov mu priredi spletku da ga spriječi u pokvarenom naumu. Ujedno, Jakov spoji Doru s Frederikom koji je u međuvremenu potajno pristigao na Korčulu s članovima svoje posade, dvojicom britanskih mornara. Kad Turci napadnu Korčulu, Jakov ponovno uhvati Pompeja u stupicu i raskrinka ga kao kukavicu. Nakon što svi preostali muškarci izbjegnu iz grada, žene uzimaju oružje u ruke i brane zidine pod vodstvom britanskih mornara. Frederik oslobađa grad s šačicom ljudi te postaje namjesnik Korčule. Pompeju je oprošteno, no ostaje osramoćen, a preostali likovi se nakon brojnih spletki i intriga udružuju u parove i slave pobjedu nad turskim okupatorom.
O OPERI
Opsada Korčule komična je opera engleskog skladatelja dr. Samuela Arnolda na tekst Johna O'Keeffea iz 1786. godine. John O'Keeffe bio je jedan od popularnih pisaca za pozornicu, glumac i dramatičar. Napisao je preko 40 djela za pozornicu, istaknuvši se komedijama, farsama i komičnim operama. Skladatelj ove opere, dr. Samuel Arnold, bio je orguljaš i kraljevski skladatelj, čembalist u operi Covent Gardena, orguljaš u Westminsterskoj opatiji, glazbeni ravnatelj Kraljevskog kazališta na Haymarketu. Unatoč raznovrsnim aktivnostima, danas ga se većinom sjećaju kao zaslužna za prvi pokušaj objavljivanja cjelovitog izdanja skladbi Georga Friedricha Händela. Glazbeno-povijesna epoha u koju bi se mogla smjestiti ova opera jest pretklasika; razdoblje u kojem se konzerviraju karakteristike barokne glazbe, ali se iste razvijaju i dodaje im se nešto novo. Iako se ovo djelo dugi niz godina smatralo izgubljenim, sačuvani fragmenti bili su dovoljni da bi se rekonstruirala cjelina. Od glazbenih artefakata, sačuvani su izvadak za čembalo s dvije dionice (melodijska i continuo). Nakon pronalaska govorenog i pjevanog teksta opere, za što je zaslužan Michael Donley, moglo se pristupiti glazbenoj rekonstrukciji opere koje se latio Josip degl'Ivellio. Odluka da se tekst prevede na hrvatski jezik potpuno odgovara duhu pretklasične epohe. Tip opere o kojoj je ovdje riječ složeni je fenomen zasićen glazbenim, kulturno-povijesnim i društveno-povijesnim aspektima. Vezana je uz građanstvo i želju da se stvara umjetnost koja će oponirati plemstvu i svemu dvorskome što iz građanske perspektive slovi kao isprazno, patetično i dekadentno. Veliki je udio izgovorene riječi pa ponekad izvođači nisu profesionalni pjevači već glumci. Kao što glazba opere Opsada Korčule odgovara razdoblju pretklasike, tako i libreto pristaje uz manire pisanja komičnih opera u Engleskoj krajem 18. stoljeća. Premda se povijesni događaj obrane Korčule zbio 1571. godine, više od 200 godina prije nastanaka opere, libretistu Johnu O'Keeffeu taj je događaj bio zanimljiv iz nekoliko razloga. Viši društveni slojevi ismijavani su i prikazivani na farsičan način pa je kukavičko ponašanje korčulanskih političkih i vjerskih autoriteta za vrijeme napada na Korčulu, o čemu svjedoče spisi, bilo atraktivna tema. Nadalje, 1780. godine na londonskoj je pozornici viđena uspješna izvedba jedne druge komične opere koja je u naslovu imala riječ „opsada“. To je bila Opsada Gibraltara Pilona i Shielda. To objašnjava i naslov ove opere premda tehnički nije bilo opsade, a po tradiciji se događaj spominje kao obrana. Također, ovaj povijesni događaj neodoljivo podsjeća na čudesnu pobjedu Engleza protiv španjolske Armade 1588. godine pa O'Keeffe u libretu radi namjernu pogrešku i piše o napadu Turaka na Korčulu koji s dogodio 1588. godine premda je zasigurno bio upoznat s točnim podatcima. Englezi, na čelu sa ženom, kraljicom Elizabetom I., pobjeđuju uz pomoć vrlo neuobičajenog vjetra koji je otjerao španjolske brodove. Slična se situacija s vjetrom odigrala i na Korčuli. O'Keeffeovo spajanje događaja iz engleske povijesti s onima u Dalmaciji u libretu se simbolizira i uvođenjem povijesno neutemeljenih likova: dvojice engleskih mornara koji preuzimaju ulogu povijesne osobe, arhiđakona Rozanovića, organizirajući žene u obrani. Premda ta pojava nije povezana s Korčulom 16. stoljeća, O'Keeffe u libreto smješta figuru cicisbea. Riječ je o običaju talijanskog plemstva da udanoj ženi uz muževu dozvolu dopusti društvo pratioca koji bi bio uz nju na javnim zabavama. Očito je to bio običaj koji su stanovnici Londona 18. stoljeća smatrali zabavnim. John O'Keeffe je maštovito spojio povijest Engleske s povijesti Korčule, a splet okolnosti omogućio je da arhivska prašina s ove opere bude obrisana upravo ove godine kada se obilježava jubilarna 450. godišnjica obrane od turskog napada na Korčulu.
__________
Lidija Horvat Dunjko je renomirana hrvatska sopranistica, docentica na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnica je Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića i brojnih drugih priznanja i nagrada.
Siniša Galović član je opernog ansambla HNK u Zagrebu, solist komornog opernog kazališta Opera b.b. i komornog vokalnog ansambla Antiphonus. Solo pjevanje uči kod Stojana Stojanova Gančeva i Glenys Linos Persché.
Antonia Dunjko završila je solo pjevanje na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, a trenutačno se usavršava na Kraljevskom konzervatoriju u Den Haagu. Solistica je operne trupe The Fat Lady u Haarlemu te je ostvarila brojne operne i operetne uloge.
Emanuel Tomljenović student je druge godine pjevanja na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Ističe se izvedbom niza zahtjevnih tenorskih dionica i uloga.
Denis Bosak diplomirao je glumu na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Sinkronizira brojne crtane filmove te se pojavljuje na kazališnim daskama u predstavama za djecu.
Anabela Barić završila je solo pjevanje na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Djeluje u vokalnom ansamblu Antiphonus te redovito nastupa s Hrvatskim baroknim ansamblom i Zborom HRT-a.
Mladen Vujčić diplomirao je glumu i lutkarstvo na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i sudjeluje u predstavama Osječkog ljeta kulture, HNK Osijek, HNK Rijeka, Kazališta Trešnja, kazališta Žar ptica te raznim projektima nezavisne scene.
Marija Kolb završila je glumu i lutkarstvo na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a diplomski studij produkcije na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Do sada je ostvarila gotovo trideset uloga u različitim kazalištima.
Mark Šokčić akademsko zvanje prvostupnika glume stječe na Sveučilištu Libertas, Fakultetu za film i scensku umjetnost. Do sada je odigrao nekoliko predstava.
Ronald Braus završio je solo pjevanje na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Usavršava se kod uglednih profesora i solista, djeluje i kao dirigent. Kao solist surađuje s mnogim kazalištima te je utemeljio Operu b.b., kojoj je i danas umjetnički ravnatelj.
Zvonimir Ivanović kao solo pjevač debitira u Beogradu. Gostuje u svim hrvatskim i mnogim europskim opernim kućama. Pjevač je Opere b.b., te stalni član opernog ansambla HNK u Osijeku.
Branka Cvitković je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica. Nakon stjecanja diplome postala je članicom ansambla Drame HNK u Zagrebu. Godine 2006. proglašena je nacionalnom prvakinjom Drame HNK. Dobitnica je Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Reda Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske, Spomenice Domovinskog rata i brojnih drugih nagrada.
Josip degl'Ivellio je dirigent, zborovođa i skladatelj koji djeluje u Zagrebu. Član je strukovnih glazbenih udruga, Hrvatskog plemićkog zbora, te Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. Autor je knjiga i skladbi te urednik emisija. Odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića te je dobitnik brojnih drugih nagrada.
OPERA B.B. ZAGREB prvo je komorno operno kazalište u Hrvatskoj koje djeluje od 2006. godine. Surađuje s kazalištima u Varaždinu, Karlovcu, Poreču te s pulskim Istarskim narodnim kazalištem. Uspostavilo je i međunarodne suradnje te je u 15 godina postojanja na scenu postavilo 15 opernih, operetnih i baletnih naslova.
Orkestar mladih glazbenika osnovan je 2017. godine na inicijativu studenata Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu s ciljem promicanja klasične glazbe te njegovanja glazbene kulturne baštine, posebice među mladima. Orkestar je osim u Zagrebu ostvario nastupe u brojnim hrvatskim gradovima te je do sada izvedeno preko deset projekata, od kojih valja izdvojiti i mono operu Dnevnik Anne Frank izvedenu 2021. na Splitskom ljetu.
