Kažu da 90 % Hrvata živi pod stresom, ostali žive u Irskoj, Njemačkoj, Finskoj. Izgleda da je tome tako. Na pisanje ove kolumne potakli su me naslovi dnevnih novina i web portala na koje ne možete ostati ravnodušni "Demolirao autobus", „Muškarac razbio čekićem vozilo i zapalio“,“Poludio jer je susida zapalila cigaretu“,“Malo mi je falilo da spucam djelatnicu Peveca“…Često čujem da netko „puca po šavovima“ ili je „pod stresom“. Sve više psihologa upozorava da većina ljudi s kojima rade pate od izravnih posljedica stresa, napetosti i nervoze u obliku tjeskobe, depresije, nesanice, pojačane konzumacije alkohola i sl. Što je taj „stres”? 1936.g. stres je otkrio jedan Mađar kad je kravu bocnuo iglom. Krava je bila šokirana. Zaključio da krave, onda i ljudi na šok reagiraju stresom. Šala, ali i nije. Od prilike tako počinje priča o stresu.
Ljudi kratkog fitilja
Srce vam tuče, znoje vam se dlanovi, osjećate bol u želucu ili brinete o plaći, otplati kredita, prekinuli ste dugogodišnju vezu, sumnjate u svoje mogućnosti, obeshrabreni ste? Osjećate se napeto i iscrpljeno, lako planete, smetaju vam gužva i buka – razmišljate kako preživjeti još jedan dan na poslu? Opis čovjeka preplavljenog stresom. Vjerojatno se većina prepoznala.
„Ljudi kratkog fitilja“ reagiraju na svaku pa čak i malu negativnu stvar, nelagodu ili problem izrazito burno. Ista stresna situacija može djelovati na različite ljude drugačije. Iako stres ne možete izbjeći, ono što čini razliku među nama je suočavanje sa stresom ili otpornost na stres. Doživljaj stresa je subjektivan, nešto što je vama stres ne mora biti i nekome iz vaše okoline. Za moju prijateljicu stres je odabir boje kutne garniture jer ako naruči krivu nijansu, biće to velika katastrofa, kao ona u Černobilu.
Više stresa, manje moždanog tkiva
Procjenjuje se da 50-80% ljudi tijekom života doživi neko traumatsko iskustvo te se nakon toga kod 10-30% razvije neki poremećaj. Kažu u narodu „što te ne ubije, to te ojača“, mene ojačalo dobro. Ne bi se više jačala, dosta mi je. Nedavno je otkrivena povezanost stresa i smanjenja moždanog tkiva. Strah i zabrinutost od gubitka posla, gubitka kuće ili stana, rastava braka, gubitak voljenih osoba imaju najviše posljedica na odumiranje moždanog tkiva. Ovo umanjuje mogućnost za borbu protiv stresa s kojim se možemo sresti u budućnosti. Dakle, više stresa, manje nijansi sive. Svaki čovjek ima svoju, vlastitu granicu nakon koje stres počinje djelovati na njega. Neki mogu podnijeti veću količinu stresa, dok je kod drugih tolerancija na stres niža. Naučite slušati svoje tijelo i prepoznavati prve znake stresa. Poznata je povezanost stresa sa slabljenjem imuniteta što otvara put mnogim tjelesnim i zdravstvenim problemima kao što su bolesti srca i krvnih žila, poremećaj rada štitnjače, bol u želucu, povišen krvni tlak, seksualne teškoće i smetnje metabolizma.
Kako smanjiti stres?
Psihološki simptomi stresa su loše raspoloženje, osjećaj usamljenosti, napetosti, razdražljivosti, zabrinutosti, krivnje, teškoće koncentracije, nesanica, povlačenje od prijatelja, pojačana konzumacija alkohola, umanjena seksualna želja i dr. Jeste li prepoznali kod sebe bar dvije situacije? Ako jeste, to znači da je s vama sve u redu. Kako god to zvučalo, stres život čini uzbudljivijim i zanimljivijim, nešto kao životni začin. Pripazite da ovog začina ne bude ni premalo ni previše. Kao što premalo ili previše soli hranu čini nejestivom. Život bez stresa ne postoji, ali i velika količina stresa može ozbiljno ugroziti zdravlje. Tko želi dan bez stresa neka komunicira sa životinjama i biljkama. Imajte na umu da 85% stvari radi kojih se brinemo uopće se ne dogodi. Stres se ne može potpuno ukloniti, ali ga možemo smanjiti. Kako? Žene se obično suočavaju sa stresom koristeći izbjegavanje i socijalnu podršku dok muškarci napadaju problem. Tipično ženski, tipično muški. Kako se boriti protiv stresa? Sretni ljudi su manje podložni stresu u odnosu na one nesretne. Ljudi koji pozitivno gledaju na život – lakše se nose s problemima i stresom. Maženjem kućnog ljubimca, osobito psa i mačke, povišeni indikatori stresa se vrlo brzo vraćaju na normalu. Umjereni fizički napor odlično djeluje protiv stresa. Joga, meditacija, masaža također mogu pomoći. Birajte bitke, ne pokušavajte biti savršeni i ne upadajte u zamku ''samo da završim ovaj posao pa ću se opustiti''. Odmorite se odmah. Budući da je stres individualna disciplina, ne postoje univerzalne strategije za njegovo smanjenje. Odaberite onu koja je za vas najbolja!
I na kraju, ali ne manje važno, djeca se nasmiju više od 300, a odrasli 15 puta dnevno. Smijeh smanjuje razinu hormona stresa – adrenalina i kortizola. Gdje nam se izgubilo 285 osmjeha? U prometnoj gužvi, trgovačkom centru, među papirima na poslu ili banci kod plaćanja kredita? Učimo od djece. Nasmijte se 300 puta na dan, najmanje.
Čitamo se!
