Bilo da je riječ o treningu, školi, poslu, koliko je god važno biti usmjeren i vrijedan toliko je važno imati kvalitetan i redovit odmor. Ako ne nalazimo vrijeme za odmor pretvaramo se u robote, stres nam se povećava i udaljavamo se od sebe samih i od naših obitelji što nije dobro ako želimo živjeti sretan i uspješan život u punini. Kaže se i da mišići rastu za vrijeme odmora nakon treninga, a ne za vrijeme samog treninga. Odmor je, kao i hrana i kretanje, biološka potreba i nužan za zdravlje. Kao što rastu mišići, za vrijeme odmora povećava se potrošnja kalorija koju smo ostvarili taj dan bilo preko treninga bilo preko svakodnevnih aktivnosti.

Umor, kao najveća nuspojava nedostatka odmora jedan je od najvećih neprijatelja kako učinkovitog rada tako i sretnog života. Smatra ga se mješavinom osobnog osjećanja umora te objektivnih promjena u ljudskom organizmu. Subjektivni osjećaj očituje se uglavnom u razdražljivosti, manjku koncentracije i motiviranosti za posao koji obavljamo. Tjelesni simptomi su pak manjak koordinacije i učinkovitosti, smanjen brzina rada te prečesto uzimanje pauza.

Do pojave umora vodi više uzročnika, od onih psiholoških kao što su neadekvatni uvjeti za rad, loša radna atmosfera, nedovoljna motiviranost u poslu, problemi u privatnom životu do onih fizičkih poput bolesti, loše prehrane, manjka odmora, preopterećenja poslom.
Svakako, kod umora vrijedi ona – bolje spriječiti nego liječiti. A kako drugo nego odmorom! Sigurno neće biti najučinkovitiji radnik koji se tijekom godine ubija od posla iščekujući zadnjim atomima snage godišnji odmor. Pravi rezultat daje radnik koji ima kako dnevnu, tako i kvalitetnu tjednu pauzu, a onda i godišnju. Nažalost, osim kod zaposlenika državnih službi rijetko tko ima mogućnost odmora tijekom vikenda pa se tjedni odmor svodi na slobodan dan koji se često mimoilazi sa slobodnim danima ostatka obitelji.

Preostaje vještina mudrog korištenja dnevne pauze i dnevnog odmora, što je izrazito važna i izrazito teška vještina koja se danas rijetko sreće. Sigurno da je važno odraditi sve dnevne obveze na poslu, kod kuće, u školi, na fakultetu, ali je jednako važno uzeti vrijeme za odmor i dokolicu. Uzeti vrijeme za uživanje, za povratak sebi, za čisti bitak, onaj koji ne donosi korist i dobit. Uzeti takve pauze, makar one trajale pola sata, mudrost je koja ima utjecaj na životno zadovoljstvo, koje je moguće čak i kad nešto ostane neobavljeno i čak i kad nešto prenesemo na sljedeći dan. Mudrost je to koja nas čini koncentriranijima te tako naš rad učinkovitijim.

Isto vrijedi za sve dobne skupine. Odmor za vrijeme nastave toliko je važan za djecu, ne samo kako bi nešto pojeli već i kako bi se odmorili, uzeli predah od školskog gradiva te bistrije glave nastavili prisustvovati nastavi. Kod treninga ista stvar, predah za napiti se vode i kratko odmoriti daje novu svježinu i energiju pri izvođenju vježbi.

Na kraju preostaje zaključak kako onaj koji misli da će učiniti više smanjivanjem odmora, zapravo učini manje, a onaj tko je dovoljno mudar da zastane, udahne i odmori kreće dalje snažniji i spremniji na nove životne, poslovne i školske pobjede.