Nemam diplomu nutricionista. Ni imunologa. Ni infektologa. Samo onu samouke mame. Dobro, nisam baš sasvim samouka, ima tu i mamoučenja i baboučenja i internetoučenja. No ipak je majčinstvo duboka voda u koju, koliko se god pripremio, skočiš i plivaš. Sve ono što pročitaš, kao i dobronamjerne glasovne upute s obale, ponekad mogu samo pogoršati stvar. Putem mnogo naučiš, plivanje je najbolja škola plivanja. Toliko naučiš da poželiš i sam viknuti uputu nekome tko je tek skočio u vodu pa se suzdržiš jer se sjetiš kako je tebi bilo.
Ono što je moje iskustvo majčinstva, među ostalim, meni pokazalo jest da je naš organizam jači nego što se čini. Dječji pogotovo. Usred sezone gripe te inih viroza iznimno je aktualna tema dječjeg imuniteta. Tako čujem preporuke da se izbjegavaju kolektivi i zatvoreni prostori. Nekako mi se čini sa se te upute shvaćaju doslovno, čak i panično. Virus se ne može izbjeći. Može se smanjiti vjerojatnost prenošenja, ali svejedno ga bez problema mama i tata mogu donijeti s posla.
Ono što nam preostaje jest jačanje imuniteta. Sad se tu vraćam na moje majčinsko iskustvo koje može biti različito od iskustva drugih mama, a opet napominjem nije govor struke. Ipak ću ga iznijeti jer sam sigurna da ne može štetiti te da bi mogao nekoj mami poslužiti kao inspiracija. Uočila sam nekoliko faktora jačanja imuniteta.
1. Raznovrsna prehrana
To se ne odnosi samo na smoothyje s agrumima i baby špinatom, premda se i na njih odnosi. Odnosi se na namirnice iz svih skupina, voće, povrće, meso, ribu, žitarice, masti i začine. Baš sve. Zdrava prehrana ne traži postavljanje na glavu. Dovoljno je napraviti samo malu promjenu navika. Umjesto tjestenine i riže, odličan prilog umacima mogu biti proso, bulgur, kus-kus i heljda koji su danas dostupni gotovo u svakoj trgovini, a kuhaju se gotovo podjednako. Puru ili palentu nekad sasvim zaboravimo. Umjesto bijelog može se staviti smeđi ili pak kokosov šećer. Umjesto margarina i suncokretovog ulja, mogu se koristiti maslac, životinjska mast i maslinovo ulje. Umjesto od isključivo pšeničnog brašna, kruh, pizza, razna peciva i tijesta mogu se raditi s dodatkom pirovog ili integralnog brašna. Voćni jogurt se može napraviti dodatkom voća u jogurt s medom ili javorovim sirupom. Sladoled pak od iste kombinacije jogurta i šumskog voća s nekim prirodnim sladilom. Kombinacija je more. Odličan međuobrok mogu činiti smoothyji ili voćne salate, a zanimljiv prilog mesu pečeno ili kuhano povrće pa pirjano na maslacu.
2. Boravak na zraku
Od iznimne je važnosti za jačanje imuniteta. Kad je jako hladno ne smijemo zaboraviti toplu odjeću i obuću, također nećemo predugo boraviti na iznimno niskim temperaturama, no redoviti izlasci van zimi trebali bi biti must do.
3. Provjetravanje prostora
Barem tri puta dnevno potrebno je ugasiti sve radijatore i otvoriti prozore na pet minuta. To je dovoljno da se zrak u prostoriji izmjeni. Kad zatvorimo prozore možemo ponovno paliti izvore topline.
4. Fizička aktivnost
Premda često čujem preporuku izbjegavanja kolektiva iti na treningu, jačanje kapaciteta pluća fizičkom aktivnošću omogućava veći dotok zraka u čitav organizam, laički rečeno. Fizička aktivnost stoga je iznimno važna za jačanje imuniteta čak i kod male djece.
Eto to su neke smjernice kojih se držim nakon svog pročitanog štiva i vlastitog iskustva. Pokazuju se bolje od sirupa za jačanje imuniteta. Ipak, sve je to tapkanje u mraku jedne majke u potrebi za zaštitom svoje djece. Tapkanje koje može biti dovedeno u sumnju prvim valom vrtićkih viroza. Tapkanje koje može zvučati kao pametovanje, ali to uistinu nije. Tapkanje. Jer što nam drugo preostaje.
