Koliko ćemo dugo živjeti, ovisi o kombinaciji različitih čimbenika, poput genetike, životnog stila, pristupa zdravstvenoj skrbi i razine stresa. Ipak, genetika čini samo 20 do 30 posto ukupnog utjecaja na dugovječnost, dok na preostalih 70 do 80 posto utječu životni i okolišni čimbenici.
"Zdravije starenje i kvaliteta života više ovise o tome kako se brinemo o sebi nego o samim genima", istaknuo je gastroenterolog i stručnjak za dugovječnost, dr. Partha Nandi, za Parade.
Prema istraživanjima, promjene u životnom stilu mogu značajno povećati životni vijek. Specijalist za liječenje pretilosti i stručnjak za dugovječnost, dr. Mert Erogul, objašnjava: "Model zasnovan na podacima pokazao je da faktori poput prestanka pušenja, zdrave prehrane, redovite tjelesne aktivnosti i održavanja zdrave tjelesne težine mogu produžiti životni vijek do 23 godine za muškarce i 18 godina za žene." Ključ je u svakodnevnim navikama koje su pod našom kontrolom, prenosi Index.
Prehrana je možda najvažniji čimbenik koji utječe na dugovječnost
Dr. Nandi naglašava: "Studije o populacijama u 'plavim zonama', gdje ljudi najduže žive, ukazuju na važnost biljnih, nutritivno bogatih prehrambenih navika." Namirnice poput graha, bogate vlaknima i antioksidansima, podržavaju zdravlje crijeva i smanjuju rizik od kroničnih bolesti. Uz to, izbjegavanje visoko prerađene hrane, alkohola i crvenog mesa također igra važnu ulogu.
Osim prehrane, redovita tjelesna aktivnost također ima vrlo važan utjecaj.
"Čak i umjerena tjelovježba, poput brzog hodanja, može dodati godine životu", kaže dr. Erogul, objašnjavajući kako vježbanje smanjuje upale i potiče regeneraciju DNA na staničnoj razini. Oba stručnjaka savjetuju postupno uvođenje promjene - bilo dodavanjem povrća u obroke ili uključivanjem više kretanja u svakodnevni život - jer male promjene s vremenom postaju nova rutina.
