U suradnji s Austrijskim kulturnim forumom, Udrugom Super mladi i Hrvatskim društvom pisaca (HDP) - SpLitera održava književnu večer:
- Četvrtak, 01. 6. 2023. u 19:00 sati,
Kazališna Kavana Split (HNK) / Trg Gaje Bulata 1 - Petak, 02. 6. 2023. u 17:00 sati,
Narodna knjižnica Supetar / Jobova 1 / Supetar - Brač
Bečka kavana ima za cilj približavanje strane književnosti široj publici, kroz razgovore s književnicima i prevoditeljima.
U goste nam dolazi austrijski pisac Dominik Barta s kojim će o njegovom autorskom radu i romanu "Sa sela", razgovarati moderatorica Vilma Benković, uz simultano i konsekutivno prevođenje Stjepanke Pranjković.
DOMINIK BARTA, austrijski pripovjedač, rođen 1982. godine u Gornjoj Austriji. Studirao je u Beču, Bonnu i Firenzi. Trenutno živi u Beču i predaje njemački kao strani jezik na Campus Wien, te povijest psihologije na Sveučilištu u Beču.Godine 2009. pobijedio je na natječaju ZEIT-a s najboljim esejom, a 2017. osvojio je književnu nagradu Ö1. Također piše za kazalište.
„Sa sela” je njegov debitantski roman, u hrvatskom prijevodu Igora Crnkovića i izdanju izdavačke kuće Leykam International.
Upoznajte ovog neobičnog i neobično zanimljivog autora kojega ćemo predstaviti u sklopu projekta „Bečka kavana“ u Splitu 1. 06. i u Supetru (Brač) 2. 06.
Sa sela (Vom Land) - Roman u kojem autor (koji je i sam odrastao na selu), na upečatljiv način priča o odbijanju daljnjeg funkcioniranja jedne seljakinje te time povezanim obiteljskim raspadu i seoskim problemima. U plodnoj dolini Gornje Austrije, propadanja starih farmi su posljedica i cijena napretka društva. Na jednoj od njih živi familija kojoj u nastalim promjenama izmiče tlo pod nogama. Dominik Barta nam donosi sliku stanja dijela austrijskog društva kroz šarolike likove u romanu: od bolesne bake, preko njene djece među kojima je kći s notorno nevjernim mužem, jedan sin je homofobni i ksenofobni biznismen, a drugi, u selu oduvijek obilježen kao drugačiji. Tu je unuk sa svojim najboljim prijateljem – sirijskim izbjeglicom.
Ovo je obiteljski, provincijski i politički roman, za koji Katja Gasser (ORF) kaže: „Ovaj tekst probija se kroz hladnoću našeg vremena i otkriva što smo mi u svojoj srži: bića duboko oštećena životom u koji smo bačeni a da nas ništa nisu pitali.”
Vilma Benković, rođena u Splitu. Studirala na Sveučilištu u Zadru gdje je 2020. magistrirala u područjima etnologije, antropologije i filozofije. Prethodno završila Školu likovnih umjetnosti Split, smjer grafičkog dizajnera. Kroz srednjoškolsko obrazovanje stekla interes za umjetničke performanse i za muzejski rad. Autorica je nekoliko literarnih prikaza u suradnji s časopisom za etnologiju i folkloristiku - Narodna umjetnost. Izraženija područja interesa su joj u organizacijskoj antropologiji, kuturnim studijima s fokusom na medijske teorije i vizualnu kulturu, te političkoj filozofiji. U slobodno se vrijeme bavi intenzivnim konzumiranjem filmskih i književnih dobara kao i amaterskom proizvodnjom filmske šminke i specijalnih efekata.
Stjepanka Pranjković (Banja Luka, 1990.) diplomirala je hrvatski jezik i književnost (nastavnički smjer) te njemački jezik i književnost (prevoditeljski smjer) na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Danas najčešće živi u Zagrebu i radi kao slobodna prevoditeljica i lektorica. Od 2018. godine tutorica je na ljetnom seminaru književnog prevođenja na otoku Premuda u organizaciji Instituta za prevođenje Sveučilišta u Beču. Za svoj drugi književni prijevod, roman Hippocampus, dobila je stipendiju BMEIA-e za dvomjesečni boravak na prevoditeljskoj rezidenciji u Beču u sklopu programa Q21 Artists-in-Residence i stipendiju Schritte Zaklade S. Fischer za jednomjesečni boravak u Književnom kolokviju u Berlinu (LCB). Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Rado putuje, planinari i amaterski se bavi glumom.
