„Proračun je temeljni akt politike i bez njega sva obećanja ostaju mrtvo slovo na papiru. Kroz proračun mjerimo stvarne namjere vlasti i vidimo smjer u kojem grad ide. Neću podržati proračun za 2026. u cjelini, jer moramo jače i hrabrije ulagati u pravu budućnost, a ne samo nadoknađivati propušteno“, poručila je gradska vijećnica Centra Viktorija Knežević. Na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika istaknula je dvije ključne teme za život građana, a to su proračun za 2026. godinu te potreba modernizacije pravila o buci i prašini na gradilištima, u skladu s najboljim europskim praksama.
„Predloženi proračun donosi značajno povećanje ulaganja u infrastrukturu. Godinama se u budućnost uspijevalo uložiti tek oko 10 % proračuna, dok je sada gotovo trećina, ponajviše zahvaljujući europskim fondovima, namijenjena razvoju infrastrukture. Takav zaokret je važan, ali nedostatan, jer se u velikoj mjeri radi o nadoknađivanju propuštenog. Uglavnom financiramo komunalnu infrastrukturu koja je trebala biti izgrađena i građanima dostupna prije dvadeset ili trideset godina“, rekla je Knežević, dodajući da ovaj proračun osigurava bolju prošlosti da to podržava, ali cilj mora biti veći od toga.
„Već u sljedećem proračunu moramo stvarno ulagati u budućnost naše djece, u razvoj Dubrovnika sljedeće generacije, sa sadržajima koji našim sugrađanima nedostaju da bismo bili grad po mjeri građana“, upozorila je vijećnica. Kao ključne poluge za pravi iskorak navela je sustavno prijavljivanje projekata na EU fondove i veće vlastite prihode gradskih ustanova i trgovačkih društava, osobito iz turizma. Najavila je i da će u idućem razdoblju od pročelnika, direktora i ravnatelja tražiti konkretne planove i rezultate u povlačenju EU sredstava i jačanju vlastitih prihoda gradskih subjekata.
Iako podržava veća ulaganja u infrastrukturu, proračun u cjelini nije podržala. „Ostajem pri stavu da moramo jače i hrabrije ulagati u pravu budućnost“, pojasnila je.
Na sjednici je govorila i o ograničavanju buke i prašine s gradilišta te reformi propisa u skladu s najboljim praksama u Europi, ističući da se te odluke o tome donose iz godine u godinu, a oko njih su opravdano nezadovoljni i građani i investitori.
Današnji model opisala je kao zastarjeli, temeljen na krutom kalendaru „od‑do“, bez razlike između tihih i bučnih metoda izvođenja radova. Zemljani radovi i izgradnja konstrukcije su regulirani, ali se rušenje, često najbučnije i najprašnije, u praksi često tumači kao izvan dosega odluke. Rezultat je dvostruko nezadovoljstvo: kalendar štiti sezonu, ali ne hvata sve izvore smetnji, a istodobno blokira i radove koji bi se mogli odraditi tiše i čišće.
„Ovo stanje nije dobro ni za građane, ni za izvođače radova i investitore. Uređeni gradovi u Europi imaju gradilišta koja rade, ali ne prave krš i lom kao kod nas. Vrijeme je da i mi to postignemo“, rekla je Knežević i predstavila nekoliko ključnih koraka, kojima bi se ovaj problem riješio. „Reforma ovih propisa potrebna je jer sadašnje stanje nije dobro ni za koga – ni za građane, ni za korektne izvođače radova, ni za investitore. Gradilišta moraju poštovati grad, a ne obrnuto“, zaključila je vijećnica.
