Žalbe na odluku kojom je na javnom natječaju za gradnju Pelješkog mosta izabran kineski konzorcij donijele su svojevremeni timeout u tom procesu koji ćemo iskoristiti za malu analizu sličnih projekata i efekata koje oni donose lokalnom gospodarstvu - posebno što se tiče zapošljavanja. Priče o tome kako je pobjeda kineske kompanije na javnom natječaju u Hrvatskoj svojevrstan presedan i jesu i nisu neistinite. No krenimo redom.
Veliki građevinski projekti diljem svijeta postali su u posljednjih desetak godina kineska specijalnost. Kineske državne korporacije dogovaraju te megaprojekte s najvišim državnim izaslanstvima, sklapaju se ugovori, nakon čega stižu kineska stručnost, tehnologija i radna snaga. Uz te se poslove vežu i neke specifičnosti zbog kojih, usprkos tržištu od pola milijarde ljudi, sličnih projekata u Europskoj uniji baš i nije bilo, piše tportal.
Jedna od najvažnijih karakteristika takvih velikih projekata ta je da, uz građevinske i inženjerske resurse, Kinezi vrlo često osiguravaju financijski dio priče. Država koja ugovara projekt obično dobiva jako povoljan kineski kredit kojim se onda financira izgradnja. Kako se često radi o manje razvijenim državama, primamljivost kredita koji dolazi, recimo, s dvadesetogodišnjim rokom otplate, fiksnom kamatom od dva posto i ponekad čak i uz nekoliko godina počeka vrlo je jasna.
To je i razlog za to što se većina tih poslova ugovara izravno, bez provedbe javnih natječaja, a kako kineska strana uvelike i financira sam projekt (najčešći omjer je 85 posto novca iz Kine, 15 posto lokalno), onda kineske kompanije koje provode izgradnju imaju i veliku slobodu u odlučivanju oko toga tko će stvarno graditi ceste, mostove, prugu i drugo. Ugrubo, jeftini kineski novac dolazi samo i uz uvjet jeftine - kineske - radne snage, na što države, u nedostatku alternativa, pristaju iako to znači da za njihove lokalne građevinare i nema previše posla.
Takva pravila igre ne odgovaraju Europskoj uniji, zbog čega u Hrvatskoj dosad nije bilo takvih poslova iako se Kina često spominjala kao potencijalni interesent u mnogim infrastrukturnim projektima, bilo željeznicama, bilo morskim lukama ili nekim drugima. Mada EU općenito zagovara otvorenost javnih natječaja svima zainteresiranima, surova realnost je da kineski koncept često budi sumnje u to da država stoji iza kineskih ponuda, što omogućava tamošnjim kompanijama da na natječajima pobjeđuju s dampinškim cijenama kojima sve ostale konkurente izbacuju iz igre.
Činjenica da je China Road & Bridge Corporation (CRBC), koja s ostatkom konzorcija potpada pod kapu China Communications Constructions Co., pobijedila na javnom natječaju za izgradnju mosta u Hrvatskoj nije presedan za Europsku uniju. Prije desetak godina, u jeku priprema za Europsko nogometno prvenstvo, na javnom natječaju u Poljskoj za izgradnju jednog segmenta tamošnje autoceste pobijedila je kineska korporacija COVEC. Iako se radi o različitoj kompaniji u odnosu na ovu koja je pobijedila na natječaju za Pelješki most, generalni princip poslovanja je isti jer se i iza COVEC-a nalazi kineska država.
Cijeli članak možete pročitati ovdje.
