Vrh KBC-a Split smatra da ta ustanova nije povrijedila pravo na zaštitu osobnih podataka svoje pacijentice - saborske zastupnice Ivane Ninčević Lesandrić.
No, s time se ne slaže Upravni sud u Splitu koji je nepravomoćno odbio tužbu koju je splitska bolnica podnijela s ciljem da poništi rješenje koje je prošle godine u korist zastupnice Mosta donijela Agencija za zaštitu osobnih podataka.
Radi se o dobro poznatom slučaju iz listopada prošle godine kada je dr. Deni Karelović, predstojnik klinike za ženske bolesti i porode, medijima iznio detalje medicinskog zahvata koji je bio napravljen zastupnici stranke Most, kao i u kojem je bila tjednu trudnoće.
U KBC-u smatraju da su u pravu jer je Ninčević Lesandrić dan ranije u Hrvatskom saboru i medijima iznijela podatke o svome zdravstvenom stanju. U bolnici se brane da je pri tome zastupnica iznijela niz neistinitih tvrdnji, te da je njen govor postao glavna tema svih vijesti, piše Slobodna Dalmacija.
– Bili smo prikazani kao ustanova koja kasapi i uništava svoje pacijentice, bolnici je bio povrijeđen ugled, te je bilo dovedeno u pitanje povjerenje građana u ovu zdravstvenu ustanovu – među ostalim stoji u obrani koja očito nije prihvaćena.
Pravni stručnjaci nam kažu da bi bila kriva postavka da bolnice nikad ne smiju objavljivati osobne podatke. U KBC-u Split su očito smatrali da je tada legitimni cilj za to postojao, jer je izjavom zastupnice, po njihovom mišljenju, bilo ugroženo funkcioniranje zdravstvenog sustava.
O slučaju bi na koncu trebao presuditi Visoki upravni sud.
Dobili smo izjavu Silvija Čovića, predsjednika Upravnog suda u Splitu:
– Ne bih htio govoriti o meritumu stvari u konkretnom predmetu, jer on nije pravomoćno završen. Osim toga, on će po žalbi biti na razmatranju pri Visokom upravnom sudu koji će zauzeti konačno pravno shvaćanje o spornom pravnom pitanju. Međutim, pravni stav koji bude zauzet bit će vodilja za sve slične buduće situacije obrade posebne kategorije osobnih podataka o zdravlju pacijenata.
– Općenito iznoseći, a to pokazuje i recentna upravno-sudska praksa, da će svi, a posebno oni koji djeluju u javnom sektoru, ubuduće morati voditi računa o primjerenoj zaštiti osobnih podataka. To pravo spada u kategoriju temeljnih ljudskih prava koja su dio europske pravne stečevine. Također svi oni koji posjeduju i koriste takve podatke bit će dužni voditi brigu da se osobni podaci javno iznose samo u onoj mjeri da bi se postigla određena legitimna svrha propisana GDPR-om (uredba EU o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka op.a.).
– U neke od tih legitimnih svrha koje omogućuju zakonitu obradu osobnih podataka su primjerice poštivanje pravnih obveza, zaštita ključnih interesa pojedinaca, izvršavanje zadaća od javnog interesa, izvršavanje službenih ovlasti i drugo. Zasigurno će u budućoj primjeni GDPR-a i zaštiti osobnih podataka, ključna biti i uloga upravnih sudova koji vrše upravno-sudski nadzor zakonitosti odluka i postupanja Agencije za zaštitu osobnih podataka – kazao je za Slobodnu Dalmaciju Silvio Čović.