U Hrvatskoj je potvrđen slučaj gube, odnosno lepre, bolesti koja je posljednji put u našoj zemlji zabilježena prije više od 30 godina.
Radnik iz Nepala, kod kojeg je dijagnosticirana bolest gube, nalazi se na kućnom liječenju i nema razloga za paniku jer je nizak stupanj prijenosa te zaraze socijalnim kontaktom, izvijestili su iz splitskog KBC-a.
- Nema razloga za paniku i stigmatizaciju stranih radnika, rizik njenog prijenosa socijalnim kontaktom je nizak i ne predstavlja rizik za šire stanovništvo, rekla je za HTV Mirela Pavičić Ivelja, predstojnica Odjela za infektologiju splitskog KBC-a. Pritom je kazala kako većina ljudi ima prirodni imunitet, a određenu zaštitu pruža i cijepljenje protiv tuberkuloze.
Objasnila je kako je odmah po utvrđivanju dijagnoze pacijent dobio adekvatnu antibiotsku terapiju i obaviješteni su epidemiolozi Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.
Epidemiolog Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u subotu je izjavio kako nema razloga za zabrinutost nakon što se pacijent sa simptomima gube prije desetak dana javio epidemiološkoj službi u Splitu te je bolest pravodobno dijagnosticirana. O tome se nije ništa pričalo i pisalo zato što je slučaj otkriven na vrijeme, rekao je Kaić.
Iz Ministarstva zdravstva potvrđeno je da je riječ o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine s obitelji živi u Hrvatskoj.
Lepra, koja je stoljećima bila smrtonosna, danas je izlječiva bakterijska bolest koja se ne širi lako.
Najčešće se prenosi dugotrajnim i bliskim kontaktom, kapljičnim putem, a inkubacija može trajati i dulje od 20 godina.
- Promjene su najčešće po koži, one nisu toliko specifične. Mogu biti hiperpigmentacije, blijeda koža, koža koja je zahvaćena bude promijenjena, a između budu područja normalne kože. Mogu biti nekakve čvoraste promjene. Nije to lako posumnjati, ali kad imate podatak da osoba dolazi iz područja gdje bolesti ima, onda ipak infektolozi na to misle, rekla je Mirela Pavičić Ivelja, predstojnica Klinike za infektologiju KBC-a Split.
- Bolest je kronična, nije visokozarazna i ne predstavlja rizik za šire stanovništvo. Danas je to izlječiva bolest, liječi se antibioticima više mjeseci i vrlo brzo nakon što osoba započne terapiju ona više nije zarazna za svoju okolinu. Ovo je prvi slučaj u mojoj karijeri i kolega s kojima radim. Vrlo brzo smo prepoznali infekciju, adekvatno reagirali i započeli liječenje, dodala je Pavičić Ivelja.
Hrstić: Posljedica migracija u svijetu i RH
Ministrica zdravstva Irena Hrstić kazala je kako je to "posljedica ozbiljnih migracija koje postoje u svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj".
- Kad govorimo o migracijama, ne govorimo samo o stranim radnicima, nego s obzirom na to da svi putujemo u druge zemlje, više nismo statično stanovništvo nego puno dinamičnije. Radi se o izoliranom slučaju. Liječnička struka ispravno je prepoznala, ispravno postavila sumnju, napravila punu dijagnostiku, postavila dijagnozu, napravljeno je epidemiološko ispitivanje i one osobe koje su bile u kontaktu su dobile adekvatnu terapiju, naglasila je Hrstić.
Ministrica kaže, nema razloga ni za stigmu ni za paniku. Što se stranih radnika tiče, uvest će se strože zdravstvene kontrole.
- U tijeku je e-savjetovanje za pravilnik o zdravstvenom pregledu odnosno zdravstvenoj potvrdi koju treba imati strani radnik. Dopunjuje se na način da svaki radnik mora imati ne samo zdravstveni karton o svom vlastitom stanju nego da mora imati i cijepni status, izjavila je ministrica Hrstić.
"Prva promjena je boja kože - tamnija ili svjetlija"
Uvezeni slučajevi ne iznenađuju jer dijagnozu gube svake godine u svijetu dobije oko 200 000 ljudi. Inkubacija može trajati više od 20 godina.
- Moramo biti svjesni da postoji rizik unosa izvana. Moramo biti spremni prepoznat ju. Prva promjena je boja kože, tamnija ili svjetlija. Tamo gdje su te promjene se izgubi osjet zato što su i živci oštećeni. Poslije mogu te promjene preći i u kvrge raznih oblika, dodao je epidemiolog Kaić.
Bolest se ne prenosi lako i izlječiva je.
- Potreban je uzak kontakt duže vrijeme da bi se netko zarazio od lepre ili gube. Postoje lijekovi tako da nema nikakvog straha ili bojazni da će se to značajno proširiti u našem okruženju. Lepra kao bolest u pravilu ne dovodi do smrtnog ishoda. Može dovesti do invaliditeta, do deformiteta, kazao je Ivan Puljiz, predstojnik Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.
Dva slučaja gube potvrđena su i u Rumunjskoj.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo: Ne postoji ugroza za širenje bolesti
Po dobivanju antibiotika oboljela osoba vrlo brzo prestaje biti zarazna, pa naglašavamo da u ovom trenutku ne postoji ugroza za širenje bolesti, izvijestili su iz HZJZ-a.
- Hrvatski zdravstveni sustav u potpunosti je pripravan za svaku epidemiološku situaciju, bila ona uobičajena ili ne, te se svaka bolest brzom dijagnostikom i donošenjem epidemioloških mjera i mjera liječenja stavlja pod kontrolu. U slučaju potvrde bolesti, provodi se standardni epidemiološki postupak: oboljeli dobiva potrebnu terapiju, identificiraju se bliski kontakti oboljele osobe, koji se potom pregledaju i, prema potrebi, prate ili preventivno liječe. Bliskim kontaktom, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, smatra se osoba koja je bila u dugotrajnom, redovitom i neposrednom kontaktu s neliječenim bolesnikom, primjerice članovi kućanstva. Ovakav ciljano usmjeren pristup osigurava zaštitu zdravlja bez nepotrebnog uznemiravanja šire javnosti, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
