Na jesenski rok državne mature izašla su 4352 pristupnika, od kojih su 402 bili maturanti gimnazija, te 3326 maturanti strukovnih škola. Ostali pristupnici su oni koji su maturirali prethodnih godina, ili dolaze iz drugih zemalja. Maturu na ovome roku nije položilo 36,7% pristupnika, među kojima su uglavnom učenici strukovnih škola, njih čak 1336.
Od 17 na njemačkom, 11 ih nije položilo
- Rezultati jesenskog roka državne mature nisu bitno drugačiji nego što je to bilo ranijih godina. Primjerice, ove godine 36,7 posto učenika nije položilo ispit, a prošle godine 39,7 posto. Ranijih godina učenici koji nisu položili maturu bili su oko 40 posto - kaže Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), piše 24 sata.
Maturanti su najviše padali na osnovnoj razini hrvatskog, matematike, engleskog, ali i njemačkog jezika. Standardno najbolji test, onaj iz engleskog jezika, učenicima na jesenskom roku zadao je dosta muke - osnovnu razinu palo je 47,8% od 896 pristupnika. Oni koji su izašli na višu razinu njemačkog također su imali problema. Od njih 17, test nije položilo 11 pristupnika.
- To što su lošije riješili ispite iz engleskog jezika na osnovnoj razini je iznenađujuće, ali teško je reći što je razlog tome dok se ne napravi analiza ispita iz koje će se vidjeti jesu li uistinu bili teži zadatci. Kad je u pitanju lošija prolaznost na jesenskom roku, to je i očekivano budući da su to učenici koji nisu položili ispit na ljetnom roku i evidentno je da nekima dva mjeseca pripreme nisu bila dovoljna da postignu prolaznost, a možda neki si nisu niti dali previše truda. Treba istaknuti da se na jesenski rok javi i značajan broj učenika koji prethodnih godina nisu uspjeli položiti obvezne ispite državne mature - ističe Filipović.
Od izbornih predmeta najlošija je bila fizika, koju je polagao 171 maturant, no njih čak 75,4% nije ju položilo. Više od polovice ih nije položilo ni Politiku i gospodarstvo, te informatiku.
Mnogi su bili na popravnom
Slično kaže i Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i ravnateljica Upravne škole Zagreb. Pitali smo je zašto strukovnjaci imaju više problema na maturi.
- Na jesenski rok izlaze učenici koji većinom nisu ostvarili neke rezultate ni tijekom školovanja. Oni ni u ljetnom roku najčešće nisu prošli, ili nisu išli na maturu jer su bili na popravnom. Stoga je teško donositi zaključke da se to odnosi na sustav strukovnog obrazovanja - ističe Hitrec, koja smatra kako će se te razlike ipak ispraviti novom strukovnom reformom koja je u pripremi.
Učenici u svim četverogodišnjim školama slušat će isti program iz hrvatskog jezika, matematike, te stranog jezika. Stoga bi i razina znanja trebala biti ujednačenija nego sad. Ipak, dodaje, strukovne škole nisu primarno zamišljene za nastavak školovanja, iako sve više učenika želi ići na fakultet.
- Neka istraživanja su pokazala da kod je nas tradicionalno važna ideja nastavka školovanja. No imamo i situaciju koja je sve vidljivija posljednjih godina, da je lakše upisati fakultet, nego srednju pa gotovo svatko i upiše, bez obzira na maturu - zaključuje Suzana Hitrec, javlja 24 sata.
Na fakultetima ostalo 10.792 mjesta
A u ponedjeljak su zaključane i ljestvice za jesenski rok upisa na fakultete. Kako je izvijestila Agencija za znanost i visoko obrazovanje, na jesenskom upisnom roku na fakultetima najtraženije su bile gluma, poslovna ekonomija, te promet. Nakon oba upisna roka ostalo je 10.792 upisnih mjesta. U jesenskom je upisnom roku ponuđeno bilo 779 studijskih programa s ukupno 14.797 upisnih mjesta. Prijavilo se 5.746 kandidata, a pravo upisa ostvarilo ih je 4.005. Nakon provedena oba upisna roka nepopunjeno je ostalo 10.792 upisnih mjesta na preddiplomskim i integriranim studijskim programima. Prema podacima Središnjeg prijavnog ureda Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u ljetnom upisnom roku ponuđeno je bilo 908 studijskih programa. Prijavilo se 30.528 kandidata, a pravo upisa ostvarilo ih je 25.625.
