Manifestacija "Kreativno proljeće 2018." otvorena je iza Uskrsa, a trajat će još tjedan dana, do 27. svibnja. Objedinila je različita događanja na području Kaštela. Cilj joj je objediniti i predstaviti kulturne i kreativne industrije, javnu upravu i institucije, gospodarski i turistički sektor te obrazovne institucije kako bi se generiralo stvaranje kvalitetnih sadržaja i ostvarila kompetitivna prednost u sektorima kreativnih i kulturnih industrija s posebnim naglaskom na jače uključivanje u kulturni turizam.
U dvorcu Vitturi ovog je tjedna održan i 7. Gospodarski forum Splitsko-dalmatinske županije, a glavne teme bile su kreativne i kulturne industrije, ekonomija doživljaja te turizam posebnih interesa. Na forumu se moglo čuti da kreativne industrije u Hrvatskoj čine 4 posto BDP-a, zapošljavaju 124.000 ljudi i ostvaruju 6,3 milijarde kuna prihoda.
Povodom Kreativnog proljeća, ali i nedavno održavanog Gospodarskog foruma, razgovarali smo sa Srećkom Radnićem, pomoćnikom ravnatelja Javne ustanove RERA.
- Kreativno proljeće u Kaštelima je počelo nakon Uskrsa i traje sedam tjedana. Svaki tjedan je tematski. Odlučili smo se na naziv "Kreativno proljeće" jer kulturno ljeto, Advent i slične pojmove i događanja imate svugdje. Mi smo osmislili drugi proizvod za turiste koji bi išao u proljeće. Mislim da je naziv lijep i prikladan. U Kaštelima imamo dosta udruga, kreativaca, ljude koji inače u ovom razdoblju rade određena događanja, a mi smo ovim nazivom sve to skupa objedinili. Nije cilj samo osmisliti događanja u sedam tjedana. Mi želimo kroz tematske tjedne osmisliti nove proizvode za naše goste, u svakom tjednu bar jedan novi proizvod svake godine. Recimo, kada govorimo o prvom tjednu, a počeli smo tjednom kaštelanskog crljenka. Do sada je bio običaj završiti s tjednom Miljenka i Dobrile, međutim kako se priča o Miljenku i Dobrili provlači kroz sve tjedne, onda to nismo tako napravili. Sada završava gastro tjedan, imamo tjedan puteva kroz Kaštela, tjedan Kaštel malog, tjedan kaštelanskog cvijeća itd. Proizvod koji proizlazi iz tjedna kaštelanskog crljenka je vinska kočija u Ulici Kaštelanskog crljenka. To je vinska kočija, tu se ljudi mogu ukrcati u kočiju. Jedan naš poduzetnik ih vozi od konobe do konobe, uljare ili nečega drugoga. Taj proizvod je nastao neovisno od nas, ali priča da radimo Ulicu Kaštelanskog crljenka dala je dodanu vrijednost vinskoj kočiji i obrnuto. To je cijeli smisao ako govorimo o Ulici kaštelanskog crljenka. Dakle, svi oni koji nešto rade u toj ulici doprinosi njenom sadržaju, a ulica im to vraća.
Kaštelanski crljenak tek sada počinje imati reputaciju kakvu zaslužuje?
- 2000. godine priča se pokrenula, ali je tek sada zaživjela. Mogu vam kazati da smo već 2006. pokrenuli događaj koji se zove Svjetska fešta od Kaštelanskog crljenka. To nismo realizirali. Nekoliko puta smo organizirali kušanja vina od crljenka. Mi smo naznake da će se to realizirati imali, a sada se konačno to događa. Kada smo lani krenuli s Kreativnim proljećem to je bilo iz sazrijevanja potrebe da se bavimo kreativnim i kulturnim industrijama. Kao poslanje uzeli smo da to prenosimo na sve. Krenuli smo s malim segmentom, a onda smo osmislili kreativno proljeće i kreativnu ulicu. Kreativnu ulicu smo smjestili u Kaštela i dali smo joj dodatni naslov Ulica Kaštelskog crljenka. Nama su naši vinari iz Amerike ukazali na to što bi oni htjeli tu vidjeti pa su tako napisali, između ostalog, da bi željeli trajni spomen na njih, na naše vinare u Americi i naše domaće po principu zvijezda. Imamo rješenja za to unutar kreativne ulice, stavit ćemo ploče, a na njih ta imena. Ulica crljenka je kreativna, prolazi kroz jezgre.
A imamo i Muzej kaštelanskog crljenka kojega smo osmislili, a realizirat će se kroz natječaju fondova EU. To su njihove dvije ideje. RERA je inicijator svega toga. Živim u Kaštelima i moram kazati da u Splitu nismo imali kvalitetnog sugovornika. Da je bilo zainteresiranih kreativna ulica bi bila u Splitu, primjerice u Marmontovoj. Ipak, Denis Ivanović je prepoznao moju ideju. Tada je bio predsjednik Vijeća. Sada se to radi s dobrim zamahom.
Što je ostalo do kraja Kreativnog proljeća?
- Jedan od novih proizvoda je Srce puno ljubavi, a to je poštanski sandučić u obliku srca. U njega će se ubacivati pisma Miljenku i Dobrili. Novi proizvod je i završni ples s Miljenkom i Dobrilom. To će se dogoditi zadnjeg dana. Također, novi proizvod je svjetsko natjecanje u pripremanju sipe i boba koje će se održati 26. svibnja. Fešta o boba je iznjedrila ovaj proizvod na jelovnicima diljem Hrvatske. Da nama to ne pobjegne, napravili smo svjetsko prvenstvo u kojem se natječu profesionalci, pučki kuhari i mladi kuhari.
Lani je krenulo Kreativno proljeće, postoji li feedback turista i gostiju?
- Ne možemo govoriti o konkretnim rezultatima na osnovu ovoga do sada, ali feedback će se osjetiti sigurno već sljedeću godinu. Sada imamo nove proizvode, a među njima je jedan od novih obilazak dvoraca brodom! Kada menadžment kompanije budu nudile te proizvode, bit će određeni broj novih turista. Ne mora to biti za vrijeme Kreativnog proljeća, mi stvaramo nove proizvode. Obilazak se može dogoditi usred zime, a mi kroz ovu priču želimo proizvodima dati važnost. U Kaštelima želimo razviti Regionalni centar kreativne ekonomije.
Što bi to bilo?
- Morate priznati da savršeno zvuči. Radi se o nečemu što će poticati razvoj kreativne ekonomije u našoj županiji. Radi se o ekonomiji doživljaja, kreativnoj industriji i turizmu posebnim interesa. To su tri pojma koje rijetko koristimo, ali ovdje smo ih predstavili; što znače i kakva im je veza. Kroz naš turizam događa se veza među njima. Cijelu stvar moramo što bolje osvijestiti način kako najbolje koristiti cijelu ovu priču. Kroz naš gospodarski forum želimo predstaviti najbolje prakse gdje se to događa, kako i na koji način upravljati svim time. Naša je ideja da se ovaj Gospodarski forum s ovakvim ili malo izmijenjenim naslovom ponavlja iz godine u godinu. Želimo da Regionalni centar kreativne ekonomije bude smislen.
Nedavno je održan 7. Gospodarski forum u Kaštelima. Kakve su ideje tamo prezentirane?
- Za predavanjima ovog tjedna mogli smo čuti primjere najbolje prakse kako koristiti uzajamnu spregu kreativne ekonomije, ekonomije doživljaja i turizma posebnih namjena. Svi predavači su blogeri. Oni su životni! Dva blogera su obradila eno-gastro teme, a jedan putovanja. Oni su predstavljali životne primjere. Dodatno smo napravili da smo momke i cure i dvije srednje škole kojima je to core business doveli da čuju predavanja. Odazvala se i naša Akademija sa studentima prve godine. To je promjena u pripremanju tih Gospodarskih foruma. Jer njih se to izravno tiče i njihove budućnosti. Doveli smo te mlade momke i cure da čuju te teme. Riječ blogera puno bolje se čuje u svijetu nego bilo koji drugi oblik marketinga.