U Splitu je danas izmjerena najviša temperatura zraka za drugu dekadu rujna. Naime, prema službenim podacima DHMZ-a, na postaji Split Marjan današnja najviša dnevna temperatura zraka iznosila je 33,2°C, što je najviše od 1948., od kada za Split vrijedi službeni kontinuirani niz mjerenja. Ipak, 11. rujna 1928. izmjereno je 34,6°C, no taj podatak ne ulazi u službenu statistiku.
Na splitskom aerodromu u Kaštel Štafiliću današnji "maksimalac" bio je i znatno viši, čak 34,5°C. Identična temperatura službeno je izmjerena u Pločama, a u Šibeniku je bilo 34°C. Prema podacima mreže postaja Pljusak.com, koja ima neslužbeni karakter, 35°C je danas izmjereno u Poljicima kraj Marine, Kaštel Gomilici, Strožancu, Žrnovnici, Staševici i Lovornu. 36°C je izmjereno u Stonu.
Bura podno Velebita do 115 km/h
U nedjelju navečer uzduž obale je zapuhala bura. Najjače puše u Podvelebitskom kanalu. Primjerice, kod Senja najjači udari dosežu 115 km/h. U Dalmaciji nema olujnih, ali ima jakih i vrlo jakih udara.
Bura ima fenski učinak, što znači da sprečava uobičajeno noćno ohlađivanje tla. Tako je aktualna večer jedna od najtoplijih, ponegdje i najtoplija od početka službenih mjerenja u drugoj dekadi rujna. Na širem splitskom području u 22 sata temperature su od 28 do 29°C. U Makarskoj, Pločama i Župi dubrovačkoj je vrućih 30 Celzijevih stupnjeva, u Krvavici kraj Makarske 31°C, a u Živogošću čak 32°C.
Kako nastaje fenska bura?
Za razumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100 m. Zbog hlađenja zraka na određenoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).
Tim procesom oslobađa se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100 m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo čest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se čest zraka tako kreće iz područja nižeg u područje višeg tlaka, te se zbog toga sabija.
To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.
