KOLUMNA MIŠE ŽIVALJIĆA
Ide Prvi Maj, danas zvan Praznik rada. Idu lokalni izbori 2025. Marinko je spojia cili tjedan u jednu predivnu, opuštajuću konstantu. Splitskim ulicama zuje pčele kojima je Vakula javija da mogu obuć kratke rukave. Osim pčela, tu su i neizostavni bageri, rovokopači, zaštitne trake, upozorenja na radove i druga prometna signalizacija koja krasi naše ulice. Taksistima je poskočila naknada sa 4 i po na 6 i po eura za odvest čovika kilometar i po pa se ovaj prolitnji dodatak očituje i u boljoj volji i razdraganosti vozača. A putniku je svejedno. Ionako niko još ne razlikuje kune od eura, pa je sve to jeftino. Ne daj Bog preračunat to nešto u 59 kuna. Jedino je bitno u ovome stanju gradske, predizborne raskopanosti, da Jure iz Cestara, škrabajući nježno i anestetično lopaton po rovu u Gundulićevoj, ne udari u neki kruti, neobični kameni predmet.
I ono čega smo se najviše bojali, dogodilo se! Prilikom izvođenja radova na javnoj cesti, radnik je naiša na nešto vrlo neobično. Nastala je opća gungula.
I dok Jure to izvlači doziva Matu, Mate doziva Franu, a Franina žena već poziva svog šefa: „Šefe! Ovo morate vidit! Radovi hitno moraju stat!“
Jure je u međuvremenu već objavija i sliku na Instagramu, držeći predmet u nekakvoj pozi ko da je ulovija ribu u pitoresknoj uvali na Braču. Iza njega kolona vozila, na desno rame naslonjena lopata, osmijeh od uva do uva, jer ovakve stvari se pronađu rijetko kad u životu.
Njegov prijatelj iz osnovne, koji je danas brat poznatog arheologa, u komentaru slike mu je šokirano napisa:" ODAKLE TI TO!?“ A Jure nije stiga odgovorit jer je već čitava vojska ljudi nahrupila u zemljani rov predviđen za kanalizaciju, optičke cijevi, vodovod i ostale komunalne infrastrukturalije.
Arheolozi su nježnim pokretima, u zaštitnim rukavicama, duguljasti premet od požutjelog kamena uzeli u svoje ruke. Okrenuli ga prema suncu. Pomirisali ga. Otpuhnuli prašinu. I krenuli ga stručnim pokretima brisati spužvicom sa Temua. Ono što im je na prvu ruku izgledalo kao malo koplje, dobilo je sada neke nove obrise i obli, okrugli završetak. Čak i postolje sa dva okruglasto-jajasta kamena.
Uz to su primijetili i da je predmet nekako nakrivljen i napet poput luka, kao da je u pitanju jedan predimenzionirani dio tijela, a ne koplje ili tanki nosivi stupić.
Ono što su nesumnjivo, zaključili je da se radi o predmetu iz rimskog doba, vremena koje je ovom gradu usadilo obrise, temelj i daljnja vjekovna ushićenja.
U roku od pola sata, gradilište je bilo zatvoreno, kao i čitava ulica i došlo je do naglog preusmjeravanja prometa, koji ionako nije tekao ni do tog trenutka.
Za nekoliko sati predmet je već helikopteron dospio do Ministarstva kulture gdje ga je nekoliko priznatih stručnjaka proučavalo mikroskopom polariziranog svjetla.
Nakon toga prišli su i XRF i geokemijskoj analizi.
Odjednom, kao da su vidjeli nekakvo antičko čudovište, u maloj sobici nastao je muk.
Predmet uopće nije bio koplje, svrdlo, strugač ili stupić.
A po inicijalima na predmetu, znali su i kome pripada. Znali su sve.
Tog davnog 1. travnja 285. godine, rimski car Dioklecijan je zajedno sa Maksimijanom i Konstancijem I. na ušću Dunava u Moravu, sa više od 100 000 vojnika, teško porazio protucara Karina. I nakon toga isti je dana 1. svibnja 285. uz pomoć Senata, zajedno sa Maksimijanom, koji je vladao Zapadom, postavljen za rimskog cara.
Dijelovi skulpture koje prikazuju poraženog protucara Karina očito su završili rasuti po cijeloj prijestolnici cara Dioklecijana ili čak šire od toga.
A jedan dio (Karina) završio je u prometnom rovu u Gundulićevoj u Splitu.
Tako je na 1. svibnja te davne godine ustoličen naš Car Dioklecijan, simbolično, baš na Praznik rada. Tako da je i odabir mjesta njegovog vladanja praznično obilježen, koje konotacije je zadrža sve do danas.
A generacijama iza njega pripalo je ono što ukazuje da je u pitanju jedan povijesni artefakt od neprocjenjive vrijednosti- kamen Karina!
Promet je stao ali više nikome u Splitu to nije bilo važno, kad su shvatili da je grad bogatiji za još jedan spomenik kulture, koji će nadahnjivati i ispunjavati generacije koje slijede u našem gradu.
Neki su čak pogrešno prejudicirali da će, nakon ovog pronalaska, milovanja Grgurovog palca u gradu pod Marjanom postati prošlost jer sad je stigao prikladniji i stariji predmet.
A vrhunac radosti, povezan s ovim vrijednim otkrićem, uslijedio je i festivalom lokalne demokracije dana 18. svibnja 2025.
Jer svak ko stremi bitnosti i ko se nečemu nada u ovim praznicima, uz ovaj artefakt napravija je selfi i stavija ga na društvene mreže. Nek se vidi da i on nešto znači, uz ovaj komad stare stine.
I dok je tu Karina, možemo u istom tonu, u miru nastavit s turizmom.
Tvrda očekivanja nas nikad nisu iznevjerila.
