Crvenilo i opekline mogu izazvati nelagodu, ali i predstavljati podlogu za razvoj malignih oboljenja kože. Stoga valja izbjegavati izravan utjecaj sunca sredinom dana, a kožu svakako zaštititi kremama.
- Zaštitne kreme se razlikuju po zaštitnom faktoru. Oznaka SPF zaštitni faktor kreme zapravo znači prvenstveno zaštitu od UVB štetnih zraka. To su štetne zrake koje prodiru u gornje slojeve kože, uzrokuju opekline i zaslužne su za većinu nastanka karcinoma kože. Dakle, ta UVB zaštita, zapravo razlikujemo više stupnjeva zaštite. Niski stupanj zaštite je SPF 6-10, srednji stupanj zaštite je 15-25, a visoki stupanj zaštite je 30-50, odnosno vrlo visoki stupanj zaštite 50+, objasnila je Lucija Majetić, mag.pharm, Ljekarne Zagrebačke županije, piše HRT.
Taj broj označava koliko puta koža može biti izložena suncu bez da pocrveni u odnosu na vrijeme bez zaštitne kreme. Zaštitnu kremu treba nanijeti barem pola sata prije izlaganja suncu te je redovito obnavljati svaka dva sata, čak i kad se radi o vodootpornim kremama.
- Učinci okoliša, znači voda i znojenje, aktivnosti, brisanje ručnikom, sve to dovodi da se mehanički ti slojevi kreme skidaju. Čak i ako je krema vodootporna, ona može pružati neko vrijeme zaštitu u uvjetima gdje smo, u moru recimo okruženi vodom, ali uvijek je preporuka da se prilikom izlaska iz vode, nakon neke tjelesne aktivnosti koja dovodi do jakog znojenja, umaranja, obnovi zaštitni sloj kreme, dodala je Majetić.
Poznata je činjenica da koža pamti. Stoga kožu treba zaštititi od najranijih dana budući da je dječja koža znatno tanja od kože odrasle osobe.
- Djecu do šest mjeseci, dojenčad, uopće ne treba izlagati suncu. Znači, to je nešto što je iznimno bitno da se posve ta djeca klone sunca jer se u toj dobi niti ne preporučuje upotreba zaštitnih faktora, pošto je ta koža toliko osjetljiva da se mogu ispoljiti neke neželjene kožne reakcije. Djeca starija od šest mjeseci starosti do godine dana mogu se izlagati suncu, ali ne direktno, dodala je.
Kao priprema za vruće ljetne dane, uputno je kožu pripremiti za izlaganje suncu. Preporuka su preparati na bazi beta karotena koje valja uzimati mjesec do dva prije izlaganja suncu.
- Oni će pospješiti te obrambene mehanizme kože sa svojim učincima, umanjit će moguće štetne učinke zračenja. Ali naravno, preporuka je uvijek za sve izbjegavati sunce u tim periodima kada je ono najjače, u razdoblju od 11-16 sati, rekla je.
Sve dosad rečeno uglavnom se odnosi na ljetni period koji je pred nama. No ne smijemo zaboraviti da ove preporuke vrijede tijekom cijele godine, posebno na planinama tijekom zimskih mjeseci.
- Na intenzitet sunčevog zračenja utječe puno faktora, kao što je geografska širina, nadmorska visina, godišnje doba, doba u danu, ali i reflektirajuće površine koje se nalaze oko nas. Tako recimo, ljudi nisu niti svjesni da na nekoj visokoj nadmorskoj visini, ne nužno ljeti, nego zimi kada smo okruženi snijegom, također budemo izloženi rizicima od štetnog sunčevog zračenja, rekla je Majetić.
Dodatan savjet liječnika ili ljekarnika svakako bi trebale potražiti osobe koje koriste terapiju za neke kronične bolesti.
- Koja u određenim uvjetima može određene djelatne tvari u kontaktu sa suncem dovesti do fotoosjetljivosti. Kako je s lijekovima, tako je i s nekakvim topikalnim pripravcima, kremama, mastima i gelovima, tako da mi uvijek moramo upozoriti pacijente kada koriste takve pripravke da ih ne primjenjuju prije izlaganja suncu, da ih primjenjuju u večernjim satima. Odnosno ako koriste neke lijekove koji mogu uzrokovati fotoosjetljivost, da koriste obavezno zaštitni faktor, rekla je.
Prije odlaska na godišnji odmor otiđite do ljekarne i potražite savjet kojim ćete svojoj koži osigurati optimalnu zaštitu. Čuvajući kožu, čuvate i vlastito zdravlje.
