Close Menu
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Životinjski kutak
    • Vijađ
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • Na današnji dan
    • IZGUBLJENO-NAĐENO
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
Facebook Instagram YouTube WhatsApp
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter) RSS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Životinjski kutak
    • Vijađ
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • Na današnji dan
    • IZGUBLJENO-NAĐENO
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS

Kako do bespovratnih sredstava iz fonda Ruralnog razvoja

Vanja Ivan Bralo, CS Management j.d.o.o.19. svibnja 2017. 17:21
Podijeli
Facebook Twitter Telegram WhatsApp E-mail adresa

Što je mjera 6.3 i kome je namijenjena?

Mjera 6.3. odnosno operacija 6.3.1. namijenjena je gospodarstvima koje imaju ekonomsku veličinu manju od 8 000 €. Drugim riječima na istu mjeru natječu se najmanja gospodarstva i to za najmanju sumu od 15 000 €. Ova suma isplaćuje se u 100%-tnom iznosu u dvije rate ukoliko se potpora dobije.

Financiranje projekta?

Treba imati u vidu dinamiku isplate ovih sredstava. Naime, prvi dio (polovica iznosa) isplaćuje se na račun korisnika odmah po prihvaćanju odluke o financiranju dok se drugi dio potpore isplaćuje nakon završetka projekta. Često se dogodi da korisnik smatra da je ova potpora nešto što se dobije u cjelokupnom iznosu, ali to nije tako. Ukoliko ste korisnik koji ima uvjete za operaciju 6.3.1., potrebno je da imate i dio svojih sredstava kako biste završili projektne aktivnosti. Prvu ratu vam Agencija isplaćuje, a vaš dio se koristi za zatvaranje financijske konstrukcije gdje na kraju dokazujete da ste sve aktivnosti iz poslovnog plana ispunili kako bi Vam isplatili drugi dio potpore.

Naime, prema pravilima korisnik dobiva točan iznos što znači da projekt mora biti za bar 1 kunu veći od propisane potpore. Ako uzmemo u obzir da PDV nije prihvatljiv, ukupan iznos projekta treba se kretati oko 16-17 000 € jer se može dogoditi da kontrolno tijelo odbije neke cijene ili dio cijene, da ukupna suma padne ispod 15 000 Eura, i da vam na kraju odbiju projekt s tim pojašnjenjem. Drugim riječima, trebate imati svojih cca. 8-9 000 € za provedbu projekta od kojih na kraju dobivate 7,5 000€.

Otočani imaju najviše šansi za razvoj svojih gospodarstava i iskorištenje Mjere 6!

Obzirom da ovaj blog i pišem u suradnji s Pokretom Otoka računam na to da mahom otočani ovo čitaju te se stoga želim referirati na korisnike s otoka. Oni koji imaju registrirane svoje OPG-ove na otocima imaju u startu 15 bodova više na natječaju od onih s kopna. Kada saberete bodove i ako imate ispod 30 bodova nemojte ići na ovaj natječaj jer će to biti uzaludna borba. No, otočani su grupa koja ima najviše šansi za razvoj svojih gospodarstava i iskorištenje Mjere 6. Ako imate manje od 30 bodova nastojite ih podići time što ćete iščitati pravilnik i kriterije bodovanja, i zaključiti koji su to preduvjeti koji Vam to mogu osigurati te se aktivirajte u tom smjeru. Sve iznad 30 bodova je vrijedno borbe.

Zašto je važan konzultant i što točno naplaćuje?

Ova mala mjera je vrlo zanimljiva, iz moga kuta, i zbog još jedne stvari. Cijeli tok projekta u Agronet sustavu (gdje se predaju dokumenti i poslovni plan) je osmišljen tako da korisniku bude lako ispratiti sve sam, ukoliko ima osnovna ekonomska znanja.Kako ova znanja nisu nužna za korisnika potreban je konzultant da ovo upotpuni. Moje razmišljanje ide u smjeru olakšanja posla konzultantima i uključivanja korisnika u proces čime se smanjuje trošak za korisnika, a povećava vrijeme koje konzultant ima i koristi za druge poslove.

Pojasnio bih ovo na primjeru nagrade i troška. Konzultant uglavnom ima fiksnu cijenu koju stavlja u projekt i ona je po posljednjem natječaju iznosila 3.800 Kn. Ova suma se odbija od onih 15.000 € i čisti je trošak od kojeg korisnik nema ništa. Osim ovoga, kao u mom slučaju, naplaćuje se i fiksni iznos u istom omjeru. Razlog ovome je taj da mi konzultanti radimo svoj posao i trošimo vrijeme, a da odluke dolaze nakon najmanje 6 mjeseci kako je i do sada to bio slučaj.

Drugim riječima, ove male mjere postaju biti veliki napor za konzultante, a nagrada je vrlo mala i vremenski neprihvatljiva. Ako stvar promatramo iz drugog kuta Vi, kao korisnici, dajete neki iznos, a niste sigurni hoće li Vam to proći ili ne. Odlučujete se za konzultante i plaćate ih jer sami ne znate izvesti sve (sasvim logično) i onda i sami čekate odluku. Izbor može biti i RERA, što je za vas besplatno, ali obzirom na količinu posla koje kolege tamo imaju, dobijete broj kao i na šalteru i nemate sva ona pojašnjenja koja su Vam potrebna kako biste uopće i razumjeli proces (koji dokument vam treba, gdje će te podići taj dokument, koji su sve koraci, itd…). Toliko je primjera gdje korisnik nakon takve obrade odustaje.

Edukacija dostupna za svih!

Sve ovo nagnalo me je da razmislim o mentoriranju korisnika i uključenjem H2H metode u proces (human2human). U ovom slučaju korisnik prolazi proces izrade poslovnog plana uz konzultanta koji je tu da ispravi i ukaže na greške, na logiku i da mu da pravu i konkretnu informaciju u pravo vrijeme. Osobno sam, primjerice, uradio ovaj proces s korisnikom, s Oliba, preko Skype-a i to vrlo uspješno. Stoga i ova razmišljanja dijelim s Vama.

Ukoliko se, primjerice, nađe 10 korisnika u jednoj prostoriji sve što je po meni potrebno, je projektor i primjer poslovnog plana. Tim putem Vi, ako posjedujete osnovna znanja rada na računalu, dobijate informacije koje su krojene samo za Vas i možete postavljati pitanja u bilo koje vrijeme tokom seminara. Krajnji rezultat mora biti spreman poslovni plan za svakoga korisnika te upute gdje se i na koji način prikuplja dokumentacija te koji su „tips&tricks“ kako bi se projekt prijavio.

Korisnik na „seminaru“ upravlja svojim Agronet računom, prikuplja informacije s interneta i upisuje u poslovni plan podatke. Treba samo naglasiti da je poslovni plan za ovu mjeru automatizirana excel tablica i da postoji maksimalno 5 različitih situacija za korisnike i da ne treba od ovoga „praviti planinu“ i komplicirati stvar. Ipak, konzultant je tu za vrijeme seminara i radi s Vama, s istim ciljem.

Ovim putem korisnik nema trošak konzultantskih usluga u projektu i može ta sredstva alocirati u svoje aktivnosti, a inicijalni trošak odnosno rizik se dijeli na tih 10 ljudi (neka vrsta minimalne kotizacije) na radionici dok svaki korisnik dobiva konkretnu pomoć, informacije o dokumentaciji i kao rezultat ima pripremljen poslovni plan. Bolja opcija je da ovakve seminare (ili radionice) organizira Vaš LAG čime trošak za korisnika praktički ne postoji, odnosno trošak pokriva LAG, što je u konačnici i njihova zadaća. Angažirajte se i kontaktirajte Vaš LAG s prijedlozima, a Pokret Otoka će se potruditi da se ovo izvede ukoliko interes postoji.

Za sve dodatne informacije i savjete, postanite članovi Pokreta Otoka i iskoristite pogodnosti koje Vam članstvo donosi.

Čitamo se i dalje!

Moja reakcija na članak je...
Ljubav
0
Haha
0
Nice
0
What?
0
Laž
0
Sad
0
Mad
0
Facebook Twitter Whatsapp Telegram
NAJNOVIJE VIJESTI
Zlatko Pejaković se oprostio od člana obitelji emotivnom porukom
9
sek
Zlatko Pejaković se oprostio od člana obitelji emotivnom porukom
Teško pretučen 21-godišnjak u centru Zagreba, napalo ga više osoba
12
min
Teško pretučen 21-godišnjak u centru Zagreba, napalo ga više osoba
VIDEO Kanađanin između Pariza i Londona izabrao Split - i usred zime skočio u more: “Gdje ću bolje provesti vrijeme?”
24
min
VIDEO Kanađanin između Pariza i Londona izabrao Split - i usred zime skočio u more: “Gdje ću bolje provesti vrijeme?”
VIDEO Dubai je sablasno prazan
33
min
VIDEO Dubai je sablasno prazan
Tko će naslijediti ajatolaha?
40
min
Tko će naslijediti ajatolaha?
NAJČITANIJE VIJESTI
  • U nesreći u Dicmu životno su ugrožene 19-godišnjakinja i 17-godišnjakinja
    U nesreći u Dicmu životno su ugrožene 19-godišnjakinja i 17-godišnjakinja
    28. veljače 2026. 15:51
  • Jači potres osjetio se u Hercegovini i dijelu Dalmacije
    Jači potres osjetio se u Hercegovini i dijelu Dalmacije
    1. ožujka 2026. 11:47
  • Stroga tajnost: Tko stoji iza misterioznih zabava pod maskama u Dalmaciji?
    Stroga tajnost: Tko stoji iza misterioznih zabava pod maskama u Dalmaciji?
    28. veljače 2026. 22:31
  • KAMO U SPIZU? Evo kako u nedjelju rade trgovine i shopping centri
    KAMO U SPIZU? Evo kako u nedjelju rade trgovine i shopping centri
    28. veljače 2026. 22:17
  • Velike novosti: Dječje selo Promajna postaje prošireni dio Biokovke, u Splitu uskoro otvaranje Centra za rehabilitaciju mladih
    Velike novosti: Dječje selo Promajna postaje prošireni dio Biokovke, u Splitu uskoro otvaranje Centra za rehabilitaciju mladih
    28. veljače 2026. 19:55
DD Marketing 300x250
DALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter)
  • Uvjeti korištenja
  • Pravila o privatnosti
  • Prodaja i marketing
  • Impressum
  • Kontakt stranica
  • Cjenik
Copyright © 2017-2026 Dalmacija danas. Sva prava pridržana.

Upišite što tražite i kliknite na tipku Enter za početak pretrage. Kliknite tipku Esc za prekid.