Koliko Hrvatska radi na povratku i integraciji iseljenika, te gospodarskom povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske, tema je o kojoj se razgovaralo u emisiji "U mreži Prvog", piše HRT.
Međunarodna konferencija Meeting G2, platforme za poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske, održat će se 17. i 18. listopada u Novskoj.
- Očekujemo punu dvoranu, imamo preko 270 prijavljenih, nevjerojatan odaziv, posebno mladih, na čemu smo posebno zahvalni. Na konferenciji u Novskoj govorit ćemo o novim tehnologijama, umjetnoj inteligenciji, dronovima, robotskim tehnologijama i o IT-u u poljoprivredi. Okupili smo vrhunske paneliste iz Hrvatske i poanta je da pružimo mladima koji su došli u Hrvatsku, koji će biti gosti naše konferencije, da poslušaju što sve Hrvatska i Novska nude u tom segmentu, da se povežu s najboljim hrvatskim firmama, da shvate koliko je Hrvatska prekrasna zemlja, ne samo za život ili za odmor, nego i za posao, rekao je predsjednik Udruge Meeting G2 Ante Krešimir Buterin.
- Puni smo optimizma, ne garantiramo da ćemo odmah zaposliti 50-100 ljudi, ali definitivno ćemo posijati klice njihove želje za povratkom i zapošljavanjem u Hrvatskoj, dodao je.
Savjetnik u Ministarstvu demografije i useljeništva Tado Jurić rekao je kako narativ o povratku iseljeništva nije ništa novo.
- Ne treba se zavaravati. Narativ o povratku iseljeništva nije ništa novo, to se ciklički ponavlja iz desetljeća u desetljeće. Ako vam je iselilo 600 tisuća građana, naravno da morate imati narativ da umirite javnost, morate ponuditi nešto što će amortizirati paniku koja je nastala i onda kažete "vratit ćemo ljude iz Južne Amerike", rekao je Jurić.
Naglasio je kako treba sagledati brojke.
- U Hrvatsku se vratilo 300 ljudi iz Južne Amerike, a nama bi se trebalo vratit čak 800 tisuća iseljenika da ostanemo na brojci na kojoj smo danas, rekao je.
Istaknuo je kako većina zemalja nije uspjela vratiti iseljenike.
- Kad se povratnik vrati, to nije gotov proces. To ne znači da će ostati. Na prvobitnu emociju koja pokrene nekoga na povratak, moraju nastupiti institucije koje će pokazati da mogu upravljati tim procesom. Sami narativi neće riješiti situaciju, ali ako institucije poslože modele - on je moguć, rekao je Jurić.
Dario Magdić iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske otkrio je kako je Ured ove godine primio više od 300 pisanih upita iseljenika o povratku, mjerama, mogućnostima i sl.
- Nastojimo biti na usluzi, dati cjelovitu informaciju, prikazati mogućnosti i mjere koje je Vlada promovirala, rekao je.
- Najčešće komuniciramo brojku oko 4 milijuna Hrvata iz RH, no treba reći da to nisu sve ljudi s hrvatskim državljanstvom, to su potomci. Milijun je hrvatskih državljana koji žive izvan RH, a najviše u BiH, zatim u Njemačkoj i drugim državama, otkrio je.
