U redu, Omišani su stoljećima navikli na (su)život sa stijenama, gromadama kamenja, koje im praktički 'visi' nad glavama te je pitanje trenutka, zamora prirodnog materijala ili kakvog potresa kada će se neki komad planine odlomiti i krenuti nizbrdo. Taj problem postoji u samom središtu grada na ušću Cetine, postoji i u nekim novijim, zapadnim kvartovima, ali postoji i na dvije prilazne ceste gradu. One gotovo sezonske u smjeru Radmanovih mlinica te one s druge strane rijeke u smjeru 'industrijske zone' grada, Zakučca, Gata i dalje prema spoju s Dalmatinom.
Ugroza dakle nije od jučer. Međutim civilizacijski napredak je donio ceste, turizam je donio prometne gužve, a opasnost od 'rolling stonesa' je povećanjem vozila na tim pravcima jednostavno povećala vjerojatnost da će netko i nastradati – zbog toga smo razgovarali s nekoliko nezadovoljnih mještana, koji godinama svjedoče o hazardu kojem su izloženi prolazeći ispod omiških klisura.
"Jasno nam je da se ne može ukloniti planina. Potpuno smo svjesni i da je stanje u državi u financijskom smislu takvo kakvo je. Ali otvaranjem ovog novog pravca od istoka Omiša preko mosta nad Cetinom do zaleđa, značajno će se povećati promet tom 'ugroženom' cestom, da je tako nazovemo. Postoje rješenja za ovakve slučajeve, jedno od njih su kvalitetne čelične mreže koje su postavljene iznad Brzeta, uz Jadransku magistralu. Moguće je sagraditi armirano-betonske konzole iznad cesta koje štite promet od kamenja, takva rješenja su česta u Austriji ili Švicarskoj na brdskim prometnicama", predlažu naši sugovornici, a najsigurnije rješenje je i – najskuplje.
"Razmjeri potencijalne tragedije postaju očiti"
"Tunel Lisičina s ovog kraja Omiša prema Zakučcu, dug nekih 200-tinjak metara, prolazi ispod ovih stijena i praktički bi osigurao nesmetan i siguran promet", govore nam mještani, dok se prisjećaju kako je proteklih godina odron znao potpuno zatvoriti prometnicu službenog naziva DC70. Obilne oborine obično pospješe takve kritične situacije, a posljednjih godina nisu pomogli ni radovi Hrvatskih cesta odnosno često miniranje.
Posljedice za sada nisu bile katastrofalne, no dok pratimo kažiprst naših domaćina koji pokazuju na 'pjege' na strmim liticama s druge strane kanjona Cetine te stijene koje su završile u rijeci, razmjeri potencijalne tragedije postaju očiti. A cijeli komadi brda jedva da stoje na okupu, tisuće i tisuće tona kamenja...
Istina, Hrvatske ceste su tijekom radova na mostu odnosno tunelima angažirale stručnjake da pregledaju stanje tih stijena pa je dio onih najkritičnijih, najnestabilnijih, kontrolirano oboren. No, kad jednom most preko Cetine bude pušten u promet, dio vozila koji su do sada išli kroz centar Omiša bit će preusmjeren na ovu malu prometnicu. Dobar dio prometa iz smjera Makarske, odnosno Nemira prema sjeverozapadu će koristiti novi most te izlaz u Zakučcu kako bi nastavili prema Splitu cestom preko Srinjina, ali najveći dio vozila očekuje se dalje u smjeru priključka na autocestu. To što je cesta preko Gata, Zvečanja, Seoca do Blata na Cetini potpuno neadekvatna za povećan promet (nije uostalom puno bolji ni smjer prema Žrnovnici, tj. Splitu), to je tema za potpuno novu priču.
Dio 'novostvorenog' prometa zahvaljujući mostu ipak će se koristiti ovom cesticom stiješnjenom između kamena i vode te će biti izloženi povećanom riziku. Mještani nas upozoravaju kako ni promet po novom mostu neće biti lišen 'uzbuđenja': iznad spoja mosta i tunela klisura se nastavlja uvis, a odozgo vrebaju stijene koje bi se mogle odroniti ravno na bezbrižne putnike!
Dok je s druge strane rijeke situacija tek nešto bolja, zahvaljujući davno sagrađenim tunelima koji su skratili put u odnosu na nekadašnju Napoleonovu cestu, daleko je od briljantne. Da ne kažemo sigurne.
I taj pravac – prema Radmanovim mlinicama – koji je u sezoni izuzetno prometan, često se nađe žrtvom prirode, 'bombizavanje' gromada posljednji put je zabilježeno početkom ove godine tek nešto dublje u kanjonu. Ni tada nije bilo žrtava, srećom, iako su tragovi odrona jako dobro vidljivi – ograda je praktički uništena, asfalt kao da je izrešetan gelerima, a u močvari ispod ceste završili su kubici i kubici, stotine kilograma stijena.
