Bilježimo najveći broj novozaraženih od početka epidemije - čak je 6.310 novih slučajeva. I kako stvari stoje, to je tek početak. Taj broj zabrinjava epidemiologe i velik je teret za cijeli bolnički sustav. Stožer, najavljuje novi niz mjera.
Gosti emisije HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića su prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med., zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo; prof. dr. sc. Ante Ćorušić, ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb; prof. dr. sc. prim. Julije Meštrović, ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Split; prof. dr. sc. Alen Ružić, ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Rijeka; Igor Šegović, dr.med., spec. pedijatrije, ravnatelj Županijske bolnice Čakovec.
Na pitanje kako smo došli do 6310 zaraženih u jednom danu i je li to jači val od onog prošle jeseni Ivana Pavić Šimetin rekla je kako je val je sada prije počeo nego lanjski tako da su sada veće brojevi novooboljelih nego što su bili lani u isto vrijeme.
- Razlog je delta soj virusa koji se brže širi i više je zarazan tako da sada imamo situacije da se od jednog ukućana zaražavaju cijele obitelji. Također kada imamo okupljanje građana i netko bude pozitivan onda se zarazi više osoba. Nažalost nismo dovoljno cijepljeni. Da je veći udio cijepljenih osoba onda bi one predstavljale barijeru širenju tog soja pa možda brojevi ne bi bili tako visoki, a pogotovo brojevi hospitaliziranih i preminulih. U odnosu na prošlu jesen u vrijeme kad je bio ovakav broj novooboljelih, na vrhu 2. vala, u to vrijeme je bila smrtnost gotovo 2 puta veća nego sada. Ta manja smrtnost sada je posljedica cijepljenja. Cijepljenje je ipak zaštitilo građane od smrtnosti, pogotovo činjenica da je u većem dijelu cijepljena starija populacija. Ima jako dobrih rezultata od cijepljenja. no da je cijepljenje još u većem obuhvatu smrtnost bi bila još manja - rekla je Pavić-Šimetin.
Danas je u Čakovcu zabilježen prvi slučaj delta plus soja.
- Znali smo da je na vratima. Iz iskustva s delta i alfa sojem vidjet će se koliko je opasan. Ono što se zasad zna je da je nešto zarazniji od delta soja - dodala je.
Upravo je manji udio cijepljenih ljudi je pogodan za širenje tih novih sojeva, rekla je te dodala da će se o novim epidemiološkim mjerama doznati sutra na sjednici Nacionalnog stožera.
Komentirajući stav predsjednika Republike Zorana Milanovića o (ne)nošenju maski Ante Ćorušić je rekao kako je predsjednik pravnik i političar te nije epidemiolog.
- On daje izjave koje imaju odgovarajuću težinu jer je predsjednik. Mislim da ovaj puta griješi, maska i druge mjere još uvijek vrijede, propisane su u Hrvatskoj i brojnim drugim zemljama u Europi. Ova mu izjava nije trebala, on je takve naravi, tako se ponaša, pa je vjerojatno tako blebnuo i ovo da ne treba nositi maske, što nije točno - rekao je Ćorušić.
O novim mjerama koje će biti donesene rekao je da nema uvid u mjere i da ne zna što će Stožer sutra odlučiti.
- Prije 7-8 dana na HTV-u sam rekao da mi se čini kako bi bilo dobro uvesti mjere Covide potvrde u širi javni sektor, a ne samo sektor zdravstva i socijale. Ne znam kakva je odluka Stožera, ali misli da će ići u smjeru proširenja korištenja Covid potvrda kako bi se na neki način suzbila epidemija, rekao je Ćorušić te dodao kako je krajnje vrijeme da se mjere pooštre te da bi moglo dati rezultate za 4-5 tjedana - naveo je Ćorušić.
Istaknuo je da će se 6310 novozaraženih danas osjetiti na bolničkom sustavu za 7-10 dana.
Ćorušić je komentirao i apel struke.
- To je apel struke. Stožeru nije lako, on mora vagati između ekonomskih mogućnosti države i koristi za manji broj inficiranih građana. Možda je apel predimenzioniran, prestrog, no mislim da će Stožer sutra s mrvicu zakašnjenja donijeti prave odluke te od njih možemo očekivati benefit za 4-5 tjedana u smisli pritiska na bolnički sustav -istaknuo je Ćorušić.
Rekao je kako odgovorno tvrdi da je zdravstveni sustav stabilan.
- Zbog povećanog priljeva bolesnika od Covida-19 bit ćemo spremni reducirati elektivni program . Analizom smo došli da ćemo na KBC-u Zagreb smanjiti hladni pogon za 40% (svi zahvati koji mogu čekati mjesec-dva), a hitna stanja, djeca, onkološki bolesnici trauma imaju prednost. Mi smo se pripremili za najcrnji scenarij ako ne bude plato za par tjedana da ćemo imati 200 postelja za Covid bolesnike. Sada smo na oko 130 bolesnika. Ako se trend nastavi imat ćemo problema s osobljem i sa smještajnim kapacitetima i zbog toga ćemo morati smanjivati elektivni program - objasnio je Ćorušić.
Prof. dr. sc. prim. Julije Meštrović, ravnatelj Kliničkog bolničkog centra u Splitu govorio je o tamošnjem stanju te da su oni već prešli na hladni pogon.
- Ako usporedimo stanje sa stanjem u prosincu. Imali smo 209 bolesnika i bilo ih je 16 na respiratoru. Podaci od prije sat vremena su da imamo 136 bolesnika te su svi oni na kisiku. Od njih je čak 41 na respiratoru. Od tih 41 ih je onih koji su postali Covid negativni, ali još uvijek imaju upalu pluća zbog Covida, a 36 je pozitivno na Covid. Za usporedbu važno je znati da imamo 15 bolesnika na respiratoru zbog svih ostalih indikacija, a 41 bolesnika na respiratoru zbog Covida. Ovo jasno govori o tome koliko bolest Covid-19 ugrožava funkcioniranje bolničkog sustava. Bolnica je odlično organizirana i da nije tako ne bismo izdržali sve ove napore. Upozoravam da je ovo što se događa je vrlo komplicirano i ne znam što će se događati u idućim danima. Prema našim podacima 12% ljudi na respiratoru su oni koji su cijepljeni, a 88% onih koji nisu cijepljeni. Da je bolja cijepljenost našeg stanovništva onda bi broj bolesnika na respiratoru u KBC Split bio dvostruko manji i ne bismo morali ukidati hladni pogon - rekao je Meštrović.
