Armenski predsjednik Vahagn Khachaturyan potpisao je 4. travnja zakon koji službeno pokreće proces pristupanja Armenije Europskoj uniji, priopćila je armenska predsjednička tiskovna služba.
Ovaj dokument ne znači neposredno pristupanje, već odražava "težnje građana". Europska integracija sada je sastavni dio armenskog zakonodavstva.
Armenski parlament usvojio je zakon, "O početku procesa pristupanja Armenije Europskoj uniji", u svom konačnom čitanju 26. ožujka. Inicijativa, koja je pokrenuta kao građanska peticija nakon prikupljanja 60.000 potpisa, dobila je potporu 64 zastupnika, dok je sedam glasovalo protiv. Armenski premijer Nikol Pashinyan naglasio je da proces može napredovati samo ako ga armenski narod odobri na referendumu.
Nakon što Kremlj nije uspio spriječiti ofenzivu Azerbejdžana
Kremlj je prethodno upozorio da zemlja ne može biti članica i EU-a i Rusijom vođenog Euroazijskog ekonomskog saveza (EAEU).
"Članstvo u dvije različite organizacije, hipotetski govoreći, jednostavno je nemoguće", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitry Peskov.
EAEU, osnovan 2015. godine, sastoji se od Rusije, Bjelorusije, Kazahstana, Armenije i Kirgistana, a široko se smatra alatom Moskve za održavanje utjecaja na bivše sovjetske države. Rastući raskol Armenije s Rusijom ubrzan je nakon što Kremlj nije uspio spriječiti ofenzivu Azerbejdžana u rujnu 2023. godine u Nagorno-Karabahu, što je dovelo do masovnog egzodusa armenskog stanovništva tog područja.
Pashinyan je prethodno izjavio da, iako Armenija teži bližim vezama s EU-om, potpuno članstvo ostaje neizvjesno. Europski parlament pozvao je EU da produbi veze s Armenijom u rezoluciji iz ožujka 2023. godine, napominjući da zemlja ispunjava uvjete iz Maastrichtskog ugovora za prijavu za članstvo.
