Istraživač Branko Barišić, poznatiji kao Arheo Balkan, u svom novom videu iznio je ozbiljne tvrdnje o sudbini nalaza iz zaleđa Ploča. Prema njegovim riječima, 2008. godine na lokalitetu Orine u Plini otkrivena su dva groba ilirskih ratnika s kompletnom opremom – od mačeva, štitova i kopalja do nakita, fibula i kovanica. Prema svjedočanstvima, broj pronađenih predmeta prelazio je 300 komada.
– Sve bi to bilo fascinantno da se nije dogodilo nešto što je i danas nerazjašnjeno. Gdje je nestala oprema, gdje su nestali nalazi, gdje je kaciga koja se navodno tek nakon 17 godina vraća u Arheološki muzej Narona? – pita se Barišić.
On tvrdi da nema javno dostupne službene dokumentacije o istraživanju, niti popisa predmeta, a grobovi su, kako kaže, ostavljeni otvoreni i nezaštićeni.
Pitanja bez odgovora
Na temu se nadovezuje i otvoreno pismo Markice Vuica, koji upozorava da šutnja institucija oko slučaja Plina predstavlja ozbiljan problem. Poziva se na radove dr. Josipa Šućura, u kojima se spominju tumuli na lokalitetu Torine kod Vrbice (AN53, tumuli 20 i 21), ali bez ikakvog detaljnog opisa pronađenih predmeta.
Vuica podsjeća da je, prema svjedocima, u jednom od tumula pronađena kompletna oprema ilirskog ratnika, a jedini poznati predmet – kaciga – tek je nedavno završila u Muzeju Narona u Vidu. Sudbina ostalih predmeta ostaje nepoznata.
– Javnost ima pravo znati gdje su ti nalazi, tko je odgovoran i zašto nisu prezentirani, restaurirani i vraćeni na uvid građanima. Riječ je o baštini od nacionalnog značaja – ističe Vuica.
Otvoreno pismo o arheološkoj senzaciji: Što je s nestalom opremom ilirskog ratnika?
Iliri u fokusu – primjer Korčule
O Ilirima, drevnom narodu istočne obale Jadrana, posljednjih se godina sve više govori zahvaljujući novim istraživanjima. Najnoviji primjer dolazi s Korčule, gdje se na lokalitetu Kila kod Blata istražuje zajednica Kopila. Kako je za Dalmaciju Danas izjavio arheolog Hrvoje Potrebica, nalazište pruža spektakularan uvid u prošlost i ima potencijal razvoja arheološkog parka i poučnih staza.
Kopila i slični lokaliteti pokazuju koliko ilirska baština može pridonijeti znanosti i lokalnoj zajednici – ali i koliko je važno da se nalazi prezentiraju, a ne skrivaju.
Potreba za transparentnošću
Vuica u pismu proziva institucije zbog šutnje i nedostatka transparentnosti, a Barišić poručuje kako ovo nije samo pitanje jednog groba ili kacige:
– Ovo je pitanje identiteta. Ako su istraživanja plaćena javnim novcem, onda javnost ima pravo znati gdje su nalazi. Povijest pripada svima nama – poručuje Arheo Balkan.
Za sada nadležne institucije – od Ministarstva kulture do Muzeja Narona – nisu se očitovale o ovim navodima. Javnost i dalje čeka odgovore: gdje je nestala oprema ilirskog ratnika iz Pline i zašto se o jednom od najznačajnijih nalaza Neretvanske krajine šuti već gotovo dva desetljeća?
