Sitnim i ne odveć ukusnim ranim trešnjama cijena se u svega nekoliko dana prepolovila. Dalmatinske, podravske, zagrebačke... na tržnicama su diljem Hrvatske s 10 do 12 eura spuznule već i na 6 eura/kg, dok krupnije koje su mahom uvoz iz Španjolske u metropoli koštaju 14-15 eura za kilogram.
– Ove su vam XXL, sočne su i u potpunosti su zavrijedile cijenu od 14 eura. Od ovih domaćih imate samo koštice – hvalio je svoju uvoznu trešnju prodavač u Utrini u Zagrebu. No kupci su jučer, vjerojatno i zbog kiše zaobilazili i tržnice – i trešnje oko kojih se svake godine lome koplja jesu li precijenjene. Ove velike uvozne koštaju koliko i tri kilograma pilećih bataka i zabataka ili pak koliko i kila i pol solidnog junećeg ili dvije kile svinjskog buta u obližnjim mesnicama, dok domaće po cijeni pariraju jagodi purgerici ili vrgoračkoj jagodi, piše Večernji list.
Prve prave, krupne i sočne trešnje, na tržnice bi pak, doznajemo, mogle bi stizati od nedjelje posluži li vrijeme, no sigurno neće koštati manje od 10 eura. Dapače, bit će i koji euro skuplje nego lani, procjenjuje predsjednik Udruge ZG trešnja Zlatan KljakovićGašpić, čiji OPG s berbom na 3 ha najmodernijih nasada (1600 stabala) u Majkovcu pokraj Sv. Helene kreće u ovu subotu. Točnije, "ako što ostane nakon ovih kišurina koje će pospješiti i njihovo pucanje", dodaje.
– Očekujem rodnu berbu. No u pojedinim dijelovima Zagreba velike su štete u voćnjacima od mraza, primjerice, u Demerju. Kaštele su "izgorjele" – zbog lošeg vremena nije došlo ni do oprašivanja trešanja, a u Slavoniji su od mraza stradale ne samo trešnje nego i drugo voće, a i Istra je podbacila – objašnjava Kljaković Gašpić te ocjenjuje kako je ova godina lošija za trešnje od lanjske za 50-60%, a i dalje je problem tko će ih brati.
– Kilogram trešanja mene košta 1 euro. Već sada su krupne, promjera oko 3 cm i bude li sunca, sutra i prekosutra će još dobiti i na slatkoći. No neće ih biti na štandovima u Zagrebu za što se "pobrinuo" Grad koji svoje proizvođače smatra "kulacima" te je toliko povisio najam na gradskim punktovima da im se prodaja više ne isplati.
Itekako je vidljivo da zadnjih nekoliko godina u Zagrebu nestaju štandovi s jagodama i trešnjama. Jagoda je lani i posađeno 50% manje jer je zbog visokih naknada za korištenje lokacija, za koje se sada licitira, prekinut lanac 'mali proizvođač – kupac', a upravo se zbog toga gradska proizvodnja i bila razvila – tvrdi Kljaković Gašpić te dodaje kako je prije nove gradske vlasti samo s jagodama godišnje bilo po 90-100 štandova i 10-15 s trešnjama, a lani 32 s jagodama i tri s trešnjama. Koliko će ih biti ove sezone tek će se vidjeti kad krene berba – a i ona je, kao i ostale kulture uranila za nekoliko tjedana.
