Bojkot dućana- da ili ne, pitanje je koje se pokreće već tri tjedna. Neki smatraju kako bojkot ima učinka, a neki pak da se s njim ne može ništa postići. Platforma ''Halo, inspektore'' koju je pokrenuo Europski centar izvrsnosti potrošača već tri tjedna skupa s potrošačima organizira bojkote trgovačkih lanaca. Traže da se racionalno i transparentno obrazlože sadašnje prenapuhane cijene te naglašavaju kako tržišni mehanizam korekcije cijena ne funkcionira. Tri tjedna obilazimo trgovačke lance i ispitujemo kupce koji su podijeljenog mišljenja ali se slažu u tome kako se ovom rastu cijena mora stati na kraj. O bojkotu i inflaciji porazgovarali smo s Ivicom Žurom, konzultantom u financijama, bankovnom poslovanju i upravljanju poduzećima.
Smatrate li kako bojkot dućana ima smisla?
''Bojkot je legitimna mjera kojom građani izražavaju nezadovoljstvo, i ima smisla utoliko jer je poručeno kako im je dosadilo biti ovce za striženje vune. Trgovine i razni trgovački lanci su zadnji u nizu, iako nisu jedini krivi za porast cijena. One su jedine uočljive potrošaču koji to sve plaća''.
Činjenica je kako se bojkot održava već nekoliko tjedana, ali nismo uočili kako su cijene proizvoda snižene. Možemo vidjeti pokoju akciju na neki proizvod, što u biti smatramo marketinškim trikom.
''Tako je. Proizvođači, trgovci i distributeri će teško dati posebna odobrenja ili dodatne rabate krajnjem trgovcu, a bez tog poteza nema ni snižavanja cijena. Na cijenu robe utječu svi troškovi svih sudionika u procesu. Drugi razlog je što oni koji vode poslove u trgovačkim lancima računaju na poslovično kratku pamet domaćeg potrošača te mentalitet '' mora bit novaca za neke stvari'', te shodno tomu znaju da će se neki proizvodi kupovati ma kolika im cijena bila. Razlika između nas i naprednih zemalja uz sve ostalo je u tome što ih nije sram kupovati na akcijama i trgovačke marke''.
"Država žmiri na sve"
Svjedoci smo konstantnog odlaska Hrvata u shopingu u susjedne zemlje, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Po društvenim mrežama kruže slike namirnica koje su tamo kupili, a iste su u pola cijene niže nego u Hrvatskoj. Država sustavnom žmiri na taj priljev novca u susjedne državne blagajne, a s tom činjenicom se slaže i Žuro koji navodi kako država žmiri na sve, jer što je veća cijena nekog proizvoda, država zarađuje na PDV-u koji je glavni izvor punjenja proračuna.
''Ne zaboravimo kako imamo skup javni aparat općina i gradova od kojih je 2/3 veliki trošak , a samo u 2023. godini , hrvatske građane i poduzeća koštali su poreza u iznosu 3,7 milijardni eura. Ništa nismo naučili iz povijesti jer smo krajem 90-tih zamalo ubili trgovinu u Dalmaciji, time što se puštao veliki odljev novca u tada popularne trgovačke meke u Bosni i Hercegovini. Greška je što se nisu poduzeli pojačani nadzori prije uvođenja eura 2022.godine jer se tada dogodilo da su svi članovi ''lanca'' polako dizali cijene već od jeseni te godine. Slovenci su nas upozoravali na tu situaciju te nam pojašnjavali kako su oni jedva spriječili veći rast cijena uvođenjem eura jer su zaposlili više inspektora i imali veći nadzor. Onaj koji je to trebao provesti kod nas, u našem slučaju to nije slušao'', pojašnjava Žuro.
Na društvenim mrežama, u raznim FB grupama možemo vidjeti kako ljudi objavljuju slike proizvoda koji su u Njemačkoj, Italiji, Sloveniji znatno jeftiniji u istim trgovačkim lancima. Kava, deterdžent, čokolada, razne higijenske pa čak i neke usluge puno su jeftinije u susjedstvu. Većina Hrvata pita se jesu li te cijene kod nas opravdane jer imamo znatno veći PDV, na što Žuro ima svoje objašnjenje.
''Cijene su tolike samo i isključivo zbog s jedne strane trgovačke pohlepe i zbog naših trgovačkih navika. Strani lanci su shvatili kako mogu u Hrvatskoj ići s višim cijenama jer nemaju konkurenciju koja će im parirati s akcijama. Ne treba diskriminirati trgovačke lance po zemljama porijekla ali treba jasno isticati takve poslovne prakse. Po meni je jako dobro što građani takvu praksu iznose na društvenim mrežama. Ne može košarica istih proizvoda jednog lanca s njemačkog govornog područja koštati u Rijeci 100 eura, a ni u 30 kilometara udaljenijoj Ilirskoj Bistrici u Sloveniji , 75 eura. Nisu im distributivni troškovi ni energenti veći, a plaće radnika su kod nas manje nego u spomenutim zemljama – nego samo apetit na naš novac. Pa teorija o većem PDV- u i troškovima ne ''pije vode '' što se u narodu kaže''.
Na snagu je stupila Vladina odluka o 70 zamrznutih cijena proizvoda. Od prošlog petka na snazi su ograničene cijene u trgovinama. Na listu su dodani kruh , palenta, ječmena kaša, pahuljice, dvopek, tjestenina, suhomesnati proizvodi, konzervirani proizvodi , ribe i dodatni mliječni proizvodi. Vlada je trgovinama postavila uvjet da s popisa artikala s ograničenom cijenom moraju osigurati najmanje jednu vrstu iz svake propisane kategorije proizvoda. Žuro smatra kako je ovo potez kratkog daha, čisto da se pokaže kako se nešto radi , a stvarne koristi neće biti.
"Savjetujem građanima da ustraju na bojkotu''
''Država smatra kako je nešto poduzela sa svoje strane, a jednako kako i kod smanjenja PDV-a nisu se smanjile cijene proizvoda ni usluge. Znači, potez bez efekta, osim malo priče za šire mase. U tržišnom uređenju nema planskog određivanja cijena ali ima nekupovanja onog što ti ne treba i razvijanja razumnih potrošačkih odluka. U socijalizmu je bila nestašica kave i banana te benzina, a danas ne da nema nestašica već se marketinški s raznih strana napada prosječnog potrošača''.
Rješenje situacije koja trese Hrvatsku je na strani potrošača kako navodi ovaj konzultant.
''Možete čekati državu da nešto napravi ali to će biti tek populistički potezi. Dobro je da su se ljudi osvijestili da su oni gospodari prodajnog procesa jer odlučuju gdje će trošiti , a dalje mogu utjecati na cijene ako će trošiti razumno. Znači, kupovati ono što je nužno, pratiti akcije i ne sramiti se navedenog jer to rade i stanovnici najbogatijeg Luksenburga. Kupuju na akcijama. Primjer iz prakse je tu: čokolade od 300 gr odavno su prešle cijenu od 5-6 eura, da bi u vrijeme blagdana bile ispod 3 eura. Nije propao ni jedan trgovački lanac tad, ni distributer jer su ih dali na akciju, a nećete ni vi ako ih kupujete to punoj cijeni. Znači, cijene mogu biti manje i savjetujem građanima da ustraju na bojkotu'', kazao je Žuro.
