Zajednički akcijski plan energetski održivog razvoja i klimatskih promjena za otok Brač jedan je od najvažnijih energetskih razvojnih dokumenata koji će jedinicama lokalne uprave i samouprave na otoku Braču omogućiti što skoriju energetsku neovisnost putem fotonaponskih energana, donijeti nova radna mjesta te ojačati kapacitete lokalnih vlasti za sufinanciranje svojih energetskih projekata putem natječaja Europske unije, zaključak je konferencije za novinare održane u povodu dvodnevnih radionica koje se održale u Supetru na Braču.
Tekst se nastavlja nakon oglasa
Razgovarali smo s načelnikom Sutivana Rankom Blaževićem te koordinatoricom projekta Duškom Šaša iz tvrtke Sensum.
"Sutivan aktivno sudjeluje zadnje dvije godine u ovom programu, kao i sve jedinice lokalne samouprave otoka Brača, jer smo prepoznali ogromni potencijal ovoga projekta. Naime, ovaj projekt će nam pokazati i dati smjernice kako da budemo energetski samoodrživi i da se što bolje pripremimo na dolazeće klimatske promjene.
Naše misto je predložilo neke projekte. Kao što znamo, Brač i dalje turistima nudi samo more i sunce. Ukoliko dođe do promjene klime, mi moramo biti spremni da turisti imaju i neke druge sadržaje. Upravo na takve sadržaje smo aplicirali, plus vodospreme i druge stvari koje su bitne za sve žitelje općine Sutivan.
Dobili smo potvrdu od Agencije za plaćanja u poljoprivredi za dva projekta, ulaganja u sport, ulažemo u Sokolanu. To je naša sportska dvorana, a dobit ćemo i nove sadržaje za djecu u školi. Ovim projektom ćemo zaokružiti sve potrebne sadržaje koje smo planirali imati u Sokolani. Drugi projekt je odmaralište Tatinja koje će biti i dječje i sportsko igralište za sve prolaznike, namjernike putnike, a nadamo se da će realizacija krenuti nakon sezone", kazao nam je Blažević.
Duška Šaša kaže da je projekt počeo u prosincu 2019. godine.
"Radili smo na nizu aktivnosti i sada smo došli do kraja aktivnosti. Najvažnije u cijeloj priči je da se klimatske promjene počnu uvažavati kao jedan vrlo bitan segment u strateškom planiranju i to za sve sektore. Posebno bih naglasila prostorno planiranje i turizam, kao sektore koji su od izuzetnog značaja za otok Brač. Do sada te klimatske promjene nisu bile uvažene do te razine do koje bi sada već bilo jako važno da se uvaže", kazala nam je.
Pojasnila je i da Državni hidrometeorološki zavod već niz godina radi simulacije klime za cijelu Hrvatsku.
"Državni hidrometeorološki zavod već niz godina radi modeliranja odnosno simulacije buduće klime za čitavu Hrvatsku. Mi smo za potrebe ovog projekta s njima surađivali i zatražili podatke upravo za područje otoka Brača. Podaci za do 2050. godine pokazuju da će nedvojbeno doći do porasta temperature i u broju vrućih dana i tropskih noći i srednje dnevne temperature, taj signal je u tom smislu vrlo jasan. Što se tiče oborina, modeli uglavnom ukazuju na porast količine oborina, iako ne svi modeli. Taj signal nije toliko jasan, on zapravo u svojoj suštini ukazuje da će biti pojedinih razdoblja i pojedinih predjela na otoku Braču koji bi mogli iskusiti i pojačane količine oborina, ali i pojačanu sušu. To su nekakve projekcije koje bi već sada valjalo uzeti u obzir", kazala nam je Šaša.
Jedan od ciljeva projekta je i smanjenje utjecaja CO2.
"Ovaj akcijski plan se izrađuje kao dokument u okviru sporazuma gradonačelnika kao dobrovoljnog sporazuma kojem jedinice lokalne samouprave mogu pristupiti ako to žele i jedan od tih ciljeva je smanjenje emisije CO2 za minimalno 40 posto. To je dosta značajan cilj koji nije jednostvano postići, ali mi smo u suradnji sa jedinicama lokalne samouprave i Splitsko-dalmatinskom županijom uspjeli doći do skupa mjera koji bi trebao dovesti do smanjenja emisije CO2", pojasnila je.
