Arsen Zoran Tonšić, prokurist "G.T. Trade d.o.o. Split", jedne od tvrtki koja je izvođač na sanaciji splitskog odlagališta otpada, za Dalmacija Danas komentirao je povišenje koncentracije amonijaka i merkaptana koje se u četvrtak ujutro dogodilo na Karepovcu.
- Povišenje koncentracije plinova i naše reagiranje dogodilo se unutar radnog vremena. Radi se o prvom satnom, a ne dnevnom prekoračenju vrijednosti. Prva mjera koja je nakon toga poduzeta bila je smanjenje intenziteta radova. Ona je već dala rezultate. Imamo i ostale mjere koje bi poduzimali da prva nije dala rezultate, osobito ako bi se prekoračile dnevne vrijednosti.
Smanjenje intenziteta radova znači da smo opseg posla bili smanjili za oko 50 posto. Iduća bi mjera bila smanjenje radova na trećinu ili četvrtinu mehanizacije. Nakon toga slijedi kompletno zaustavljanje radova, iza toga prekrivanje tankim slojem zemlje, a zadnja mjera bila bi primjena kemije. Međutim, mi nismo išli dalje od prve mjere jer je ona odmah dala učinak, vrijednosti su se prepolovile u samo pola sata. Na kraju su se skroz spustile i sad su opet na donjim granicama - pojašnjava nam Konšić.
Koncentracija plinova u samom Splitu daleko manja
Naglašava da su vrijednosti sumporovodika, ugljikmonoksida i metana cijelo vrijeme bile u donjim granicama. Zadovoljan je brzinom reakcije nakon što je stigla dojava o povišenim vrijednostima plinova:
- Sada se vrše mjerenja nekoliko vrsta plinova. Na graničnoj vrijednosti bio je amonijak. Pohvalno je da smo odmah obaviješteni, tako da se može djelovati. Napravilo se nešto vrlo brzo i kvalitetno, tako da je to efikasno riješeno. Želim istaći da se spomenuta mjerenja plinova vrše u radijusu samog odlagališta. Dok takav zrak dođe do grada to se bitno razrijedi. Ova mjerenja su i nama jako bitna zbog izloženosti radnika. Službena mjerna postaja nalazi se unutar 100 metara od odlagališta. Mi uz to imamo prijenosne uređaje za mjerenje plinova, no oni ne mogu biti opremljeni kao glavna, stacionarna mjerna postaja. Prijenosni uređaju mjere osnovne parametre za koje je propisano da ih pratimo, a to je najviše zbog zapaljivosti. Tu je i neugodan plin sumporovodik, no sva dosadašnja mjerenja pokazala su da je on dosta nizak. Mi na temelju iskopa i otpada ne možemo znati koji će se plinovi osloboditi.
"Pad tlaka"
Tonšić je potom ponudio objašnjenje što se zapravo jutros dogodilo:
- Ovo je bio efekt atmosfere, odnosno prigušenja, pada tlaka. Zato smo imali povećanje koncentracije amonijaka, a merkaptani su u jednom satu bili blizu granične dnevne vrijednosti.
Zanimalo nas je jesu li se radovi nastavili nakon vraćanja koncentracije plinova u normalu.
- Mogu kazati da smo ponovno povećali intenzitet radova, ali ne na puni opseg, rekao bih na nekih 60 do 70 posto punog intenziteta. Još uvijek je atmosfera u podtlaku, pa se toga držimo. Možete se dogodiliti skok i u večernjim satima, kada ne radimo. Plinovi su vrlo nepredvidljivi. Kada pratite tablice, obično kad ne radimo plinovi imaju veće skokove, a to je dokaz ako se javi podtlak, da se plinovi zadržavaju na jednom mjestu pa se dogodi povišenje koncentracije, u krajnjem slučaju i dosezanje graničnih vrijednosti koje su propisane uredbom.
Spomenuli ste atmosferske čimbenike koji su, po Vašoj tvrdnji, uvjetovali jutrošnje povišenje koncentracije. Je li se na Karepovcu išta drugačije radilo nego se inače radi?
- Ono što kopamo je komunalni otpad. Nismo naišli zasad na bilo što što bi mogli nazvati nečim što je drugačije od tog otpada ili, ne daj Bože, opasni otpad. Radi se čistom komunalnom otpadu. Intenzitet radova je bio standardan. Ne dopremamo mi više strojeva, drugi dan manje. On je klasičan. Međutim, tijekom noći su se promijenili atmosferski uvjeti. Međutim po dojavi u tom slučaju smanjite intenzitet itd. Uvijek naglašavam, mjerenja su neposredno uz odlagalište pa je koncentracija plinova prema gradu znatno manja i građani se ne moraju bojati, osobito oni koji žive dalje od Karepovca - kazao nam je Tonšić i još jednom zamolio građane za strpljenje - zaključio je Tonšić.
Cijela Dalmacija u polju vrlo visokog tlaka zraka
Očito je da izvođač radova povišenje koncentracije plinova objašnjava isključivo atmosferskim prilikama, konkretnom padom tlaka zraka. Međutim, stvarno stanje na terenu u potpunosti je bilo suprotno od onoga koje je Konšić ponudio za objašnjenje! Prema službenim podacima DHMZ-a, u 9 sati u Splitu je izmjeren vrlo visok tlak zraka od čak 1029.3 hPa (vrijednost je reducirana na morsku razinu). S obzirom na to da se za srednju vrijednost tlaka zraka reduciranog na morsku razinu uzima 1013,25 hPa, jasno je da se Split, Dalmacija, Hrvatska i ovaj dio Europe nalazi u prostranom polju povišenog tlaka zraka. Ne samo to, također prema službenim podacima DHMZ-a, cijelog jutra tlak zraka bio je u laganom porastu. U 9 sati ujutro tlak je iznosio 1029,3 hPa, a tri sata ranije 1028,8, što znači da je u 9 sati ujutro na službenoj meteorološkoj postaji u Splitu zabilježen trend porasta tlaka zraka od pola hektopaskala!
Ovo jasno pokazuje da objašnjenje o padu tlaka zraka ili sniženom tlaku zraka jednostavno nije istinito! Spomenimo da je u 9 sati ujutro u Splitu puhao jedva primjetan vjetar brzine 1,5 m/s.
Meteorološki gledano, bilo bi puno s(p)retnije da se jutrošnje povećanje koncentracije plinova na Karepovcu objasnilo pojavom koja se zove temperaturna inverzija. Naime, u uobičajenom stanju atmosfere temperatura zraka opada s nadmorskom visinom. Međutim, u stabilnim danima hladnijeg dijela godine često se dogodi temperaturna inverzija što znači da u nekom sloju troposfere temperatura raste s nadmorskom visinom, što je situacija obrnuta od uobičajene. Što je zrak viših slova hladniji od slojeva zraka ispod njega, to je uzgon zraka izraženiji. Međutim, kada se dogodi temperaturna inverzija ili izotermija, zrak iz prizemlja ne može se uzdizati na veće visine već ostaje "zarobljen" nisko ispod inverznog sloja, ponekad i uz samo tlo.
Iako u Splitu NE postoje radiosondažna mjerenja kojim se bez ikakve dvojbe dokazala temperaturna inverzija, Crometeo tim ima velik broj automatskih meteoroloških postaja u Splitu i okolici koje su postavljene ne samo na različitim lokacijama već i na različitim nadmorskim visinama, a jutrošnja mjerenja jasno su pokazala postojanje temperaturne inverzije. Tako je temperatura zraka na Kliškoj tvrđavi (315 metara nadmorske visine) bila 3,1°C, a na susjednom Zvjezdanom selu Mosor koje je 400 metara iznad, u istom terminu je izmjereno 5,9°C.
Donji prikaz: Nornalno stanje atmosfere
